OPG Čehić: Sve iskoristimo kako bi zatvorili krug bez nusproizvoda

“Naša poslovna filozofija je održivost, nastojimo iskoristiti sve što proizvedemo kako bi imali zatvoreni krug bez nusproizvoda", kažu članovi obitelji Čehić iz Labinaca nedaleko Poreča gdje obrađuju oko 3,5 ha na kojima uzgajaju vinovu lozu, masline i druge voćke, a bave se i pčelarstvom. 

Tako, na primjer, od grožđa najprije izdvoje mošt za proizvodnju vina, a ostatak (takozvani grožđani trop) koriste za destilaciju komovice.

Dobivenu komovicu oplemenjuju maceracijom s voćem i medom koje proizvode pa danas imaju u ponudi 2 destilata, komovicu i šljivovicu, te 10 maceriranih rakija s voćem, medom, travama i teranom (travarica, ruda, biska, smokovača, višnjevac, orahovac, maslina, medica, teranino, limončelo).

Kreativnost kao bitno obilježje

Od maslina proizvode ekstra djevičansko ulje, a nude i seriju aromatiziranih ulja s čili paprikom, ružmarinom i češnjakom. Također suše lišće maslina za čaj. "Lišće je vrlo ljekovito zbog sadržaja oleuropeina koji ima antibakterijska, antivirusna i antigljivična svojstva”, pojašnjavaju dobrobiti ovoga čaja svestrani Čehići. Pored toga proizvode i rakiju s maceriranim crnim maslinama.

Od pčelarskih proizvoda, med je primaran, a najčešće proizvode cvjetni i bagremov med ovisno o sezoni, med sa saćem i propolis. "Našu nagrađivanu rakiju medicu osim medom obogaćujemo cvjetnim prahom, propolisom i ljekovitim travama”, nastavljaju.

Kažu da su krenuli, mada za sada više eksperimentalno, i s prirodnom kozmetikom s obzirom da na gospodarstvu proizvode sve potrebne bazne proizvode kao što su pčelinji vosak i maslinovo ulje. “Bazu obogaćujemo ljekovitim biljem za dobivanje krema za ruke i balzama za usne. Dogodine nam je u planu predstaviti jedan potpuno novi proizvod na bazi mošta”, zagolicali su nam maštu, ali ne otkrivaju detalje.

Uskoro objekt za prezentaciju i prodaju proizvoda na gospodarstvu

Kupci njihovih proizvoda većinom su strani turisti među kojima ima puno gostiju koji ponavljaju svoje posjete iz godinu u godinu. “Dovode nam također svoju širu obitelj i prijatelje što pokazuje da su zadovoljni našim proizvodima. Dio njih i tijekom zime putem interneta naručuje proizvode koje im šaljemo dostavnom službom”, ističu te dodaju da, osim na kućnom pragu, prodaju na štandu u masliniku u blizini Vrsara. Sudjeluju također na raznim sajmovima i manifestacijama pod organizacijom Udruge Istarska web tržnica čiji je cilj promocija domaćih poljoprivrednih proizvoda.

Do ove godine nisu imali značajniji broj lokalnih kupaca, ali tijekom proljetnog lockdowna i kasnijeg početka turističke sezone, ukazala se prilika da se to promijeni. “Krenuli smo se oglašavati putem društvenih mreža i organizirati dostave što se pokazalo iznimno uspješnim pa s ovim aktivnostima nastavljamo dalje. Proizvode osobno dostavljamo diljem Istre, a izvan županije šaljemo putem dostavnih službi”, navode.

Priznaju da je ova godina bila drugačija od prijašnjih, prvenstveno u smislu prodaje. Bilo je i posljedica u obliku smanjenja ukupnih prihoda od prodaje u odnosu na prethodne godine za nekih 50 posto, govore. “Bez obzira na sve, nastavljamo s našim planovima. Trenutno smo u fazi rekonstrukcije objekta za prezentaciju i prodaju vlastitih proizvoda na našem gospodarstvu, što nam je izuzetno važno. Posjetitelje ćemo moći ugostiti u prikladnom ambijentu i predstaviti im naš rad, a proizvode ponuditi na degustaciju”, ushićeno otkrivaju.

Gradsko dijete koje je zavoljelo selo i poljoprivredu

Poljoprivrednom proizvodnjom intenzivnije se počinju baviti 2001. godine kada Enio Čehić upisuje istoimeno gospodarstvo u upisnik poljoprivrednika.

U poljoprivredi se zatekao slučajno, kao gradsko dijete nije imao kontakta sa zemljom, ali je oduvijek volio prirodu i životinje. Stupanjem u brak seli se na selo, a zbog nesigurnog posla sve intenzivnije se bavi agrarom. “U početku je to bila proizvodnja povrća i to krumpira, kupusa, kelja, luka, lubenica, dinja, ali s vremenom se otkup na veliko pokazao vrlo rizičan i neisplativ što je zahtijevalo promjenu strategije poslovanja”, doznajemo od nositelja OPG-a.

Kako bi uspješnije poslovao i bio neovisan o otkupu i diktiranju otkupnih cijena koje nisu ni na razini cijene proizvodnje, odlučuje se na podizanje trajnih nasada i finalizaciju proizvoda u cilju povećanja njihove vrijednosti te veće konkurentnosti na tržištu.

“Sirovinu koju proizvodimo koristimo za daljnju preradu, proizvodnju vina, rakija i likera, maslinova ulja, te meda. Ja sam pretežito zadužen za rad u nasadima, supruga Dina veliki dio dana provodi u proizvodnji i preradi, a kćer Ana, inače magistra agronomije, pomaže uglavnom na poslovima vezanim za marketing, prodaju i administrativne poslove”, govori Enio.

Proizvodnja hrane jedno je od najplemenitijih zanimanja

Bez obzira što na gospodarstvu radno vrijeme u sezoni traje i do kasno u noć, smatraju da na kraju sve to vrijedi jer se poljoprivredni proizvođači bave jednim od najplemenitijih i najstarijih zanimanja, a to je proizvodnja hrane.

“Vrlo smo zadovoljni smjerom za koji smo se u životu odlučili jer smo otvorili jedno radno mjesto, svojim nasadima doprinosimo uređenju krajolika, proizvodimo hranu i nudimo domaće proizvode čiji je proizvodni ciklus u cijelosti kontroliran i zdravstveno ispravan”, doznajemo od članova obitelji koji smatraju da uspjeh ovisi i o kreiranju vlastite strategije proizvodnje. “Danas za uspješno bavljenje poljoprivredom morate biti agronom, ekonomist i pravnik, u protivnom poljoprivreda će biti veliki izazov”, upozoravaju.

Osim toga, rad na zemlji u početku iziskuje ulaganja u mehanizaciju i proizvodne površine za što trebaju određena sredstava, a povrat ulaganja ovisno o tipu proizvodnje nije osobito brz, dodaju.

Širenje uz mjere Ruralnog razvoja

“Možda jedno od većih pitanja, a i problem koji sprječava ljude da se započnu baviti poljoprivredom, je administracija i neusklađenost sustava. Često se dogodi da želite osnovati OPG, a ne znate kome se sve treba obratiti. Osim same APPRRR, tu su i Ministarstvo poljoprivrede, financija, zdravstava, Porezna uprava, Fina. Možda bi bilo dobro da se sve može obaviti na jednom mjestu, da ne treba kontaktirati zasebno s različitim institucijama”, njihov je prijedlog.

Korisnici su operacije 6.3.1. Ruralnog razvoja čijim sredstvima su ispunili oba cilja natječaja, odnosno povećanje proizvodnog kapaciteta iskazanom kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata i modernizacija procesa proizvodnje. Trenutno očekuju rezultate operacije 6.2.1., a svakako i u budućnosti planiramo aplicirati na natječaje Programa Ruralnog razvoja jer, kažu, teško bi samostalno mogli financirati ovakve projekte.

"Također, Poljoprivredna Udruga Vitis koja djeluje na području naše općine značajno pomaže nama proizvođačima u promociji poljoprivrednih proizvoda s područja Općine Kaštelir – Labinci”, pohvaljuju njezin rad.