Opasno, ali profitabilno? Evo šta pčelari moraju znati o pčelinjem otrovu

Sakupljanje pčelinjeg otrova (apitoksina) , biološki aktivne supstance sa značajnom primenom u farmaceutskoj i istraživačkoj praksi, sve je češća aktivnost pčelara, ističe savjetodavac Srđan Radan iz PSSRS.

Ističe kako pčelinji otrov predstavlja složenu mješavinu peptida, enzima i biološki aktivnih jedinjenja. Zbog svojih svojstava, koristi se u naučnim istraživanjima, farmaceutskoj industriji i u ograničenom i kontrolisanom obimu.

"U savremenim uslovima, sakupljanje pčelinjeg otrova vrši se primjenom specijalizovanih uređaja koji proizvode kontrolisane električne impulse. Oni izazivaju refleksno lučenje otrova kod pčela radilica, pri čemu pčele ne gube žaoku i ne stradaju", pojašnjava Radan te dodaje kako se otrov sakuplja najčešće na staklenoj površini, gde se suši i kasnije prikuplja u suvom obliku.

Na šta obratiti pažnju?

Iako se ovom metodom izbjegava uginuće pčela, postupak sakupljanja apitoksina predstavlja, dodaje, određeni izvor stresa za pčelinje društvo. Zbog toga se sakupljanje sprovodi isključivo na jakim, zdravim i dobro razvijenim društvima, uz ograničenu učestalost. Nepravilna ili prekomjerna primjena može dovesti do smanjenja produktivnosti, poremećaja u ponašanju pčela i slabljenja društva.

Evropsko udruženje pčelara upozorava: Bez hitnih mjera ugrožena je održivost sektora

Napominje kako pčelinji otrov može izazvati teške alergijske reakcije kod ljudi, uključujući i anafilaktički šok. "Zbog toga je neophodna primena odgovarajućih mjera zaštite na radu i isključivanje osoba preosjetljivih na pčelinji otrov iz procesa sakupljanja", upozorava dodajući da su u pojedinim državama, proizvodnja, skladištenje i promet pčelinjeg otrova regulisani zakonskim propisima i standardima kvaliteta, što pčelari moraju uzeti u obzir.