Pretraga tekstova
Uz loše pašne uvjete, nedostatke meda, pojavio se prošle godine i problem nemogućnosti prodaje meda otkupljivačima. Dosta pčelara nije prodalo svoj med, a nitko ga i ne traži.
Prošlu, 2016. godinu, većina pčelara neće pamtiti po dobrom i nastojat će je što prije zaboraviti, rečeno je na godišnjoj izvještajnoj skupštini Pčelarske udruge Nektar Vinkovci u susjednoj Hrvatskoj kojoj su nazočili i bh pčelari iz Gradačca i Orašja.
Kako bi pčelare podsjetio da je i prije bilo loših godina, predsjednik udruge Nektar Stanko Čuljak pročitao je tekst objavljen u jednom od brojeva tjednika "Hrvatski branitelj" iz 1935. godine, pod nazivom "Jadi pčelara".
"Naši pčelari prošli su i ove godine vrlo loše. Mraz i suša učinili su svoje tako da je bilje ostalo bez sastojina za med, pčele bez meda su pčelarima preko zime na teret radi prihrane. Ako su pčelari nešto meda i prodali, koji su uglavnom dobili na repici (olaju) moraju sada radi prehrane svojih pčela plaćati med i do 16 Din kg. Inače, prihranjuju svoje pčele i bezporeznim šećerom. Med je ove godine prodavan po 10 Din kg. Ova godina bila je za pčelare u svakom pogledu loša", tekst je koji, po Čuljkovim riječima, bez sumnje, oslikava teškoće s kojima se susreću i današnji pčelari.
"Pčelari su uvijek sa vjerom i nadom gledali u narednu godinu, a nastojali zaboraviti prošlu neuspješnu. Uz loše pašne uvjete, nedostatke meda pojavio se, prošle godina i problem nemogućnosti prodaje meda otkupljivačima.
Dosta pčelara nije prodalo svoj med, a nitko ga i ne traži. Na ruku uvoznicima ide globalno tržište, gdje je zabilježena rekordno niska cijena, a velika količina meda u ponudi. Uzrok tome je rastući uvoz, a što za posljedicu ima snižavanje cijene po kojima pčelari mogu prodati svoj med. Sve to još više komplicira nejasna i manjkava regulativa prilikom deklariranja meda.
Tagovi
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 3 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano