Pretraga tekstova
Naše područje je povoljno za pčelare, imamo bagremove šume, lipu, industrijsko bilje, uljanu repicu, ali su vremenski uslovi bili nepovoljni u vrijeme medobranja, rekao je Aleksandar Malić, predsjednik šamačkog Udruženja pčelara "Maslačak".
Predsjednik šamačkog Udruženja pčelara "Maslačak" Aleksandar Malić izjavio je da je ova godina jedna od najlošijih za pčelare koji su imali skroman ili nikakav prinos meda, navodeći kao primjer da su vlasnici 50 košnica imali oko 100 kilograma meda za vlastite potrebe.
"Ove godine, praktično, nije ni bilo meda. Prodaju se zalihe od prošle godine, a osnovni razlog su loši vremenski uslovi. Naše područje je povoljno za pčelare, imamo bagremove šume, lipu, industrijsko bilje, uljanu repicu, ali su vremenski uslovi bili nepovoljni u vrijeme medobranja", rekao je Malić.
On je dodao da je najvažnije da je sačuvan pčelinji fond, jer je to osnovni smisao i svrha daljeg rada i naglasio da su 33 člana Udruženja sa 2.005 košnica podnijeli zahtjeve za opštinski i republički podsticaj, navode na stranicama Opštine Šamac.
"Dobijamo opštinske podsticaje kao Udruženje posljednje dvije godine i nadam se da će tako biti ubuduće. Zahtjeve mogu podnijeti registrovani pčelari kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede", naveo je Malić i dodao da pravo na ovaj podsticaj imaju pčelari koji posjeduju od pet do 50 košnica.
On podsjeća da je prošle godine opštinski podsticaj bio sedam KM po košnici i izražava nadu da će i ove godine biti na tom nivou. "Ta sredstva će nam dobro doći u periodu kada se pripremamo za iduću sezonu u pogledu nabavke opreme i stimulativnih sredstava", kaže Malić.
Malić je dodao da se nada da su svi pčelari, uprkos teškoj sezoni, pravilno i kvalitetno uzimali svoje pčele te da će im opštinski i republički podsticaji omogućiti da nadoknade gubitke.
"Pravo na republički podsticaj imaju pčelari sa 50 i više pčelinjih društava. Naših osam pčelara apliciralo je. Imamo par pčelara koji imaju 100 i 200 društava. Republički podsticaji su nešto niži od opštinskih, ali dobro dođu za ulaganja u narednu sezonu", kaže Malić.
Prema njegovim riječima, Udruženje će narednih mjeseci u saradnji sa opštinskim Odjeljenjem za poljoprivredu formirati elektronsku bazu pčelinjaka koja će dobro doći, kako njima, tako i opštinskim inspekcijama u pogledu doseljavanja pčelara i lociranja na lokacije koje neće smetati domaćim pčelinjacima.
Tagovi
Pčelinji fond Opštinski podsticaj Republički podsticaj Udruženje pčelara Maslačak Aleksandar Matić
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.