Organiziranje može imati važnu ulogu u održivosti proizvodnje među malim pčelarima. Formiranjem konzorcijuma, mogu udružiti resurse i pregovarati o boljim cijenama i uslovima.
Lokalna pčelarska udruženja iz šest bh. općina - Gacko, Foča, Rogatica, Rudo, Višegrad i Istočno Sarajevo, koja broje skoro 400 proizvođača, godišnje proizvedu 165 tona meda čija se vrijednost procjenjuje na oko 4.125.000 KM. Iako nema pouzdanih podataka o drugim proizvodima na bazi meda koji se plasiraju na tržište, slobodno procjenom bi ukupna vrijednost bila oko pet miliona maraka.
Analizom lanaca vrijednosti meda, utvrđeno je kako postoji mnogo prepreka koje utiču na stabilnost ove proizvodnje, a posebno s gledišta izlaska na tržište, ulaska u tržišne markete, unapređenje
kapaciteta i vještina i drugo. S tim u vezi došlo se na ideju da se poduzmu koraci ka formiranju regionalnog konzorcijuma. U tu ideju su ušle općine: Gacko, Foča, Rogatica, Rudo i Višegrad te Osmaci i Zvornik, prevashodno zbog različitih geografsko-klimatskih uslova priozvodnje.
Ovakvo organiziranje može imati važnu ulogu u održivosti proizvodnje među malim pčelarima u istočnom dijelu Republike Srpske, a kojem bi se mogle pridružiti i druge općine. Predloženi region već ima određene zajedničke elemente, koji mogu biti sastavni dio promocije i života jednog budućeg brenda. Postoje i elementi zajedničke historije, navike kupaca, ali i proizvođača, i klima.
Istaknuto je ovo na radionici o ulozi i značaju mogućeg osnivanja konzorcijuma u proizvodnji meda za podršku održivosti malih pčelara održanoj na Palama, u okviru FAO projekta. Predstavljene su mogućnosti za organiziranje zajedničkog nastupa na tržištu, te primjeri iz nekoliko Evropskih zemalja, kao i više modela organizacije proizvođača koji su usklađeni i sa domaćim propisima, ali onih koji nas očekuju u procesu EU integracija. Radionicu je vodio dr Miljan Erbez, nacionalni konsultant FAO.
Navedeno je kako mali pčelari često imaju problem da efikasno plasiraju svoj med na individualnoj osnovi. Formiranjem konzorcijuma, oni mogu udružiti svoje resurse i pregovarati o boljim cijenama i uslovima sa kupcima, pogotovo veletrgovcima, ali i maloprodajama.
"Ovo povećava njihovu pregovaračku moć i pomaže im da dobiju pravičnu cijenu za svoje proizvode. Pridruživanjem konzorcijumu, pčelari mogu imati koristi od ekonomije obima, smanjujući svoje individualne troškove kupovinom opreme, zaliha i usluga zajedno, što na kraju poboljšava profitabilnost", pojasnio je Erbez.
Također, kako je istakao, to može olakšati pristup obrazovanju i pristupu stručnim uslugama, kao i razmjenu znanja i iskustva među članovima. Potom, pomoći malim pčelarima da pristupe mogućnostima finansiranja i grantovima koje je teško dobiti pojedinačno. Oni se mogu prijaviti za grantove ili subvencije kao grupa, poboljšavajući svoje šanse da osiguraju finansijsku podršku za nadogradnju opreme, proširenje poslovanja ili implementaciju održivih i inovativnih praksi.
Uspostavljanje i održavanje standarda kvaliteta je od suštinskog značaja u ovoj industriji. Članovi mogu zajedno da rade na uspostavljanju protokola za osiguranje kvaliteta, osiguravajući da njihov med ispunjava određene standarde.
"Ovo može postaviti osnovu za prijavu za grupnu certifikaciju i tako podijeliti njenu cijenu među članovima. Usvajanje standard kvaliteta, koji su transparentni i provjerljivi, povećava povjerenje potrošača i otvara vrata premium tržištima kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou", naglasio je Erbez.
Uključivanjem u zajedničku šemu certifikacije može se dodatno monetarizirati kroz uspostavljanje regionalnog brenda meda, što bi posebno bilo korisno za izlazak na međunarodno tržište, jer su za ulazak na njega potrebne veće količine meda, što se može garantovati samo saradnjom velikog broja malih proizvođača.
Veće organizacije pčelara lakše mogu da pristupe resursima za istraživačke i razvojne inicijative koje imaju za cilj poboljšanje pčelarske prakse, povećanje proizvodnje meda i rješavanje specifičnih izazova sa kojima se pčelari suočavaju. Također, zbog svoje brojnosti, te veličine područja koje pokrivaju interesantniji su za istraživanja.
"Rezultati istraživanja mogu koristiti svim članovima i pokrenuti rast ovog sektora. Generalno, istraživanja u ovoj oblasti na području Republike Srpske su u posljednjih nekoliko godina slaba i nedovoljna da se ovaj sektor poljoprivrede prezentuje na adekvatan način", rekao je nacionalni konsultant FAO.
Na kraju radionice i diskusije doneseni su sljedeći zaključci o budućim koracima po pitanju unapređenja statusa pčelara na predmetnom području:
Tagovi
Autorica
