Veliki broj pčelara misli da kada je temperatura preko 33 do 35°C da tada nema paše. Međutim, iskusni kažu da je za pašu dovoljan jedan dobar uslov
Iako je ovo ljeto donijelo periode velikih i dugotrajnih vrućina koje otežavaju normalne aktivnosti u poljoprivredi, barem pčelari ne moraju brinuti.
Da pčele dobro podnose vrućine, čak i one ekstremne ako su kratkotrajne i ne izazivaju dugotrajnu sušu, otkrio nam je Vedran Lesjak iz susjedne Hrvatske, član tamošnjeg pčelarskog saveza (HPS) te urednik časopisa "Hrvatska pčela".
Isto nam je potvrdio i Dražen Kocet, predsjednik HPS-a, te rekao kako pčelama vrućina s ovim sadašnjim temperaturama ne predstavlja problem.
"Veliki broj pčelara misli da kad je temperatura preko 33 do 35 stupnjeva Celzijevih da nema paše. Međutim, za pašu je dovoljan jedan dobar uslov, a to je dovoljna vlaga", objašnjava član najstarije pčelarske udruge u Hrvatskoj PU "Pčela", Slavko Stojanović.
Visoka temperatura bez vlage utiče na izlučivanje nektara kod biljaka. Ako je ima dovoljno u tlu i zraku, biljke će ga izlučivati i na preko 30 stupnjeva. To utiče na količinu, ali ne i na kvalitet meda, potvrdio je Lesjak.
Budući da je vlaga bila visoka, pčele su izuzetno dobro radile, što je rezultiralo odličnim prinosima meda.
"Posljednjih nekoliko dana, mnogi pčelari s kojima smo bili u kontaktu izvijestili su o izvrsnom vrcanju i značajnim količinama meda od suncokreta", rekao je Stojanović.
Ipak, kod pčelarenja je vrlo bitna mikrolokacija, ne samo zbog visokih temperatura, nego i zbog drugih faktora poput strukture zemljišta i kretanja zračnih masa, istaknuo je Danijel Babić, također član PU "Pčela".
"Velike vrućine, iako idealne za kesten, suncokret i medljikovce, mogu značajno skratiti vrijeme cvatnje i dužinu medenja. No veći problem su vjetar, kiša i hladnoća," rekao je Kocet.
Zanimljivo je kako se uslijed visokih temperatura sporije širi varroa, nametnik medonosne pčele.
Kako kaže Kocet, nepobitno je dokazano da visoke temperature suzbijaju varrou, nametnika koji pčelama napravi najviše štete, a njima to ne predstavlja ozbiljniji problem.
"Pozitivna strana ovakvih vremenskih prilika je sporiji razvoj varroe, ali ona nikad ne prestaje biti prijetnja. Kada temperatura padne na oko 30 stupnjeva ili niže, počinje se intenzivnije razvijati. Zato je važno reagirati na vrijeme," potvrdio je Stojanović.
Lesjak je upozorio da ako je potrebno raditi s pčelama, to se preporučuje činiti rano ujutro kada su temperature niže. "Kod vrućih dana one puno više izlaze po vodu, a po nektar prije podne i kasnije predvečer, pa im treba osigurati dovoljno higijenski ispravne vode", dodaje Lesjak.
One će se same najbolje rashladiti, mahanjem krilima neovisno o dobi dana. Pčelar ne treba bespotrebno i predugo držati otvorene košnice, naglasio je Lesjak.
"Kad su visoke temperature, ja ne otvaram košnicu", potvrdio je Stojanović, a Lesjak preporučio da se one mogu obojiti svijetlim bojama i smjestiti u poluhlad, ali i da ništa od toga nije presudno.
"Generalna strategija trebala bi biti da se drže na mjestima gdje nema direktnog sunca. Ne mora biti u šumi, ali negdje gdje su zaštićene", zaključio je Stojanović.
Zajednice pčela su ove godine na vrlo dobroj razini, zahvaljujući ranom cvjetanju biljnih kultura poput lipe i suncokreta čija je vegetacija uranila dva tjedna.
"Ove godine, pčele su već u drugom mjesecu dosegnule razinu razvoja koja je u prethodnim godinama bila postignuta sredinom ili krajem trećeg", nadodaje Stojanović.
Pčelarska sezona polako se primiče kraju, a većina paša je završila. Sada se završavaju vrcanja, radi zdravstvena zaštita pčelinjih zajednica i kreću pripreme za zimovanje pčela, rekao je Lesjak.
"Vrućine su sastavni dio našega života i naših pčela već dugi niz godina, a kad slušamo povijesne temperature, nije to ništa novoga", zaključio je Kocet.
Tagovi
Autor
Selma Mujić
prije 1 tjedan
Što će reći da je jedna općina u SBK, isplatila otprilike koliko iznosi 20% agrarnog budžeta ovog kantona sa 12 općina.
