Proljetni radovi u košnicama trebaju započeti u ožujku, ali zbog kašnjenja vegetacije i niskih temperatura, ove godine većina pčelara obavljat će ih početkom travnja.
Proljetni radovi u košnicama trebaju započeti u ožujku, ali zbog kašnjenja vegetacije i niskih temperatura, ove godine većina pčelara obavljat će ih početkom travnja.
Prema riječima iskusnog požeškog pčelara Davorina Krakara, visoke temperature u siječnju dobro su došle društvima. "To je povuklo vegetaciju da krene i pčela je mogla doći do peluda. Zajednice su krenule u proljetni razvoj. Osobina sive pčele je brz proljetni razvoj, ali taj razvoj se ne može dogoditi ako nema dostatne količine hrane", rekao je Krakar.
Kada je riječ o zimskim gubitcima pčela, naš sugovornik izrazio je zadovoljstvo jer oni nisu veliki, ali pčelari nisu zadovoljni dinamikom razvoja društava. "Gubitci do deset posto se smatraju gotovo normalnima, a mislim da je većina pčelara imala daleko manje ispod deset posto gubitaka. S dinamikom razvoja ovih dana nismo previše zadovoljni. Ožujak je bio vrlo ružan za pčelu. U ljepšim danima, kojih je bilo malo, pčela je imala svega dva ili tri sata da izađe iz košnice i nađe si vode i malo peludi", pojašnjava Krakar.
Pčelari u proljeće svu pozornost posvećuju razvoju legla. Za radove na proširenju zajednica potrebno je pričekati dnevnu temperaturu od barem 18 Celzijevih stupnjeva.
"Ako su uvjeti normalni, pčela se razvija geometrijskom progresijom. U tom slučaju će se morati raditi rotacije i pomalo dodavanje satnih osnova. Zatim slijedi odabir koje su zajednice proizvodne te njima posvetiti maksimalnu pažnju", ističe Krakar.
Kada vremenske prilike to dopuste, u košnici je potrebno poduzeti određene mjere ako je zajednica prejaka. "Ako su pčele napunile svih deset "ulica", tada je hitno treba razvući i dodati joj još jedan nastavak", dodao je Krakar.
Oslabljena legla pak, ako nemaju vlastite zalihe hrane, potrebno je prihranjivati.
"Bilo bi dobro dati šećerno-mednu pogaču, ali još ne dodavati tekuću hranu jer su noći hladne. Taj sirup koji pčela unese na saće u tom slučaju ne uspije preraditi u stabilan oblik - med i može se ukiseliti. Kad bude toplije eventualno, onda se može te slabije zajednice pomoći s poticajnom prihranom po dva decilitra šećernog sirupa svaki drugi dan. Nije potrebno "kemijati" ništa drugo nego davati joj šećer kao energent", objašnjava Krakar.
Kada je riječ o hrvatskom tržištu, već dugo je poznato da domaćim pčelarima najviše problema u poslovanju stvara uvoz nekvalitetnog i jeftinog meda, a prema riječima našeg sugovornika, kvaliteta domaćeg pčelinjeg proizvoda je neupitna.
"Mi imamo odličan med, ali nitko ga ne reklamira. Moja je preporuka: Odaberite si svog pčelara."
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv