Pretraga tekstova
Iskusni pčelari znaju da najmanje hrane tokom zime troše društva jačine od 9-12 ulica pčela. Ukoliko su društva slabija ili jača, potrošnja hrane se povećava, a to se najbolje uočava kod najslabijih društava jačine 4-5 ulica.
Jesen je stigla, pa svaki ozbiljan pčelar polako počinje razmišlja o tome kako da što bolje pripremi pčele i košnice za nadolazeću zimu. Jedan od glavnih preduslova za to da pčele lakše prebrode hladne zimske dane je da imaju dovoljno hrane.
Iskusni pčelari znaju da najmanje hrane tokom zime troše društva jačine od 9-12 ulica pčela. Ukoliko su društva slabija ili jača, potrošnja hrane se povećava, a to se najbolje uočava kod najslabijih društava jačine 4-5 ulica. Ipak, treba napomenuti i to da za svaku rasu postoji optimum jačine pčelinjeg društva koji ulazi u zimu, a on se razlikuje od rase do rase.
Da bi bolje podnijela zimu, pčelinja društva moraju biti jaka, odnosno početkom jeseni moraju sadržati minimum dva kilograma pčela, odnosno 8-9 ulica. Napredni pčelari za prezimljavanje pripremaju najjača pčelinja društva, čija je masa najmanje 2,5kg ili 10 ulica, dok se slaba i neproduktivna društva u jesen odstranjuju kao škart.
Iz prakse je poznato je da spajanje jednog društva sa drugim, ukoliko jačina pripojenoga ne prelazi trećinu osnovnog društva, ne pogoršava rezultate zimovanja u usporedbi sa drugim društvom iste jačine. Takođe se zna i to, da pčelinja društva, koja su nastala spajanjem slabih, na primer, jednakih po jačini, ne mogu ostvariti onako dobre rezultate zimovanja i proljetnog razvoja, kao društva koja su imala istu jačinu, koja je bila rezultat samostalnog razvoja.
Zato, slaba društva treba spajati sa srednjim po jačini umjesto spajanja 3-4 neuspješna društva u jedno. Glavni razlog za to je što slaba pčelinja društva bez matice, sa neoplođenom maticom ili sa pčelama-trutušama prije treba uništavati nego spajati sa dobrim ili uspješnim društvima.
Foto: ggeenie / Flickr
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!