Bosanska matica s Majevice: Pčelari pokreću projekt očuvanja autohtonog soja

Ambiciozan projekt uzgoja i zaštite autohtone bosanske matice uskoro će biti pokrenut na području Tuzle. Pčelarsko društvo "Nektar", uz pomoć grant sredstva od 5.000 KM, koje im dodjeljuje Grad Tuzla, planira kupovinu 100 oplodnjaka, odnosno 200 oplodnih mjesta, s ciljem da uspostavi stanicu za oplodnju matica.

Predsjednik ovog društva, Šefik Ćivić, objašnjava nam da je cilj očuvati genetski materijal domaće pčele, bosanske matice (podvrsta kranjske pčele), koja je savršeno prilagođena lokalnoj klimi i uvjetima.

"Planiramo instalirati stanicu za oplodnju matica na Majevici, na prilično izoliranom području i bit ćemo fokusirani na proizvodnju autohtonog soja – bosanske matice, karnike, koja je aklimatizirana i daje dobre rezultate", kaže Ćivić.

Savršen ljubavni život

Jedna od ključnih prednosti domaće matice je njena otpornost na parazitarne, virusne i bakterijske bolesti. Mirna je, lako se s njom radi, a ima i snažan instinkt za odbranu košnice.

"Još postoji domaći genetski materijal koji se može upotrijebiti za poboljšanje određenih osobina. Naša matica ima dobar instinktivni nagon za odbranu svog doma", objašnjava sagovornik Agrokluba.

Projekt će fokusirati na kontrolirani uzgoj, pri čemu će istovremeno s maticama uzgajati i trutove. Ćivić ističe da se preko 90% gena prenosi preko trutova, zbog čega se posebna pažnja posvećuje odabiru genetski vitalnih i izdržljivijih očeva.

"Priroda je ljubavni život regulisala vrlo perfektno. Maticu ili neku drugu ženku će stići i oploditi najjači, samo kod ljudske vrste dijete može da se rodi svakom. Dakle, vodit će se računa o toj očinskoj liniji, ona mora biti genetski jača, od gena matica, jer potomci naslijede 99% karakteristika od oca, truta", dodaje.

Zamjena pčelinjih matica: Kako i zašto pčele mijenjaju svoju kraljicu?

U prirodi, kako navodi, postoje sparivališta za sve insekte. Ako se zateknete u šumi ili dolini kada je sparno i bez vjetra, onda ćete na visini od 20-30 metara, čuti kako sve zuji, bruji. To su, pojašnjava, sparivališta gdje se sakupljaju ženke i mužjaci insekata. Takav prostor su pčelari pronašli na Majevici, gdje planiraju kupiti ili zakupiti zemljište kako bi realizirali svoj projekat.

Mutante zamijeniti domaćim

Očekuje se da će on za dvije do tri godine rezultirati čistom rasom bosanske matice, što će značajno poboljšati produktivnost pčelinjaka. Pčelari se često suočavaju s problemom lošeg genetskog materijala, gdje neke košnice ne donose gotovo nikakav prinos. S novim maticama, očekuje se da će se proizvodnja na pčelinjacima ujednačiti, čime će se smanjiti gubici i povećati dobit.

"Ne želimo da unosimo strani genetski materijal i da ovdje na kraju dobivamo mutante, koji u suštini ne znaju gdje se nalaze, a donose se razne vrste što nije dobro. Želimo ovime izjednačiti proizvodnju. Ako na pčelinjaku postoji 30 košnica, da sve otprilike donesu ujednačenu količinu meda. Sad se događa da jedna košnica donese 20 kg, a tri do nje nemaju ni za sebe, to je taj loši genetski materijal", kaže Ćivić.

Proizvedene matice će u početku biti dostupne članovima društva "Nektar", a kasnije i pčelarima s područja Tuzlanskog kantona i cijele Bosne i Hercegovine. Svaka matica će imati evidenciju, što će omogućiti praćenje njenih karakteristika i daljnje usavršavanje rase.

Poređenje sa stranim maticama

Pčelarsko društvo "Nektar" također je zaštitilo geografsko porijeklo četiri vrste meda s Majevice. Stvaranje majevičke matice je korak dalje u tom smjeru, s ciljem uspostavljanja sljedivosti proizvodnje.

Prve matice koje će useliti u oplodnjake će biti od članova društva, one koje su kroz dugogodišnja praćenja pokazale da imaju prave osobine. Naš sagovornik ističe kako će nastojati, da to budu pčele sa Majevice. Kako bi bili sigurni u kvalitet svoje autohtone matice, planiraju koristiti i strani genetski materijal za poređenje.

"Imat ćemo i stranog genetskog materijala koji će biti raspoređen na nekoliko lokacija i služiti samo za usporedbu s našim maticama koje proizvedemo. Na kraju ćemo moći kazati je li naša bosanska matica dobra kao slovenačka, hrvatska ili njemačka, ili možda bolja", zaključuje Ćivić.