Najbolje mjesto za izlijevanje ostataka kave je kompost, a možete ga izliti i u otpad za hranu koji se reciklira. Ako nemate pristup ovim opcijama, odložite talog u odgovarajući kontejner i bacite ga u otpad, kažu znanstvenici.

A što sa zelenim paradajzom?

Ukrasna jabuka. Kažu da je otrovna.
Ne vjerujte svemu što čujete. ;)
Okus joj je super, kiselo slatka i opora. K'o i život ;)

Pobrali im kukuruz!
Pišu ljudi, možda se zabunio za njivu ;)
https://www.facebook.com/share/p/1aya6U52qb/

Nakon berbe kukuruza slijedi...?

Jučer sam se najela šipka direkt s grma 🥰
To vam dođe kao da pekmez jedete kašikom ;)

Organizatori kažu da nikada do sada nije bilo najavljeno ovoliko izlagača 🥰

Bit će ovo zanimljiva subota.

Sretan rođendan, dragi Agroklubovci!!! 😘😘😘

Društvena percepcija biljaka - dobar, loš, zao Predavanje će se održati petak, 5. rujna 2025. u 18:15 na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Aula Magna (2. kat / 222), u okviru 8. hrvatskog botaničkog simpozija i poklon je Hrvats... Više [+]

Društvena percepcija biljaka - dobar, loš, zao
Predavanje će se održati petak, 5. rujna 2025. u 18:15 na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Aula Magna (2. kat / 222), u okviru 8. hrvatskog botaničkog simpozija i poklon je Hrvatskog botaničkog društva ljudima iz Osijeka i okolice.
"Zahvalite im se, a ja njima zahvaljujem na pozivu i dobroj volji. Nije potrebna predbilježba i vjerujem da će biti dovoljno mjesta. Naglasio bih da je sadržaj više društvenog i botaničkog značenja, a ne medicinskog", poručuje predavač dr. sc. Stribor Marković, mag.pharm.
A što vas čeka na predavanju?
„Ovisni smo o prirodnom svijetu na svakom udahu zraka i svakom zalogaju hrane koji unesemo. Ali to je i više od toga. Ovisni smo o njemu i za vlastiti razum i osjećaj za mjeru.”
— Sir David Attenborough
Još od početaka ljudske povijesti biljke nas očaravaju. U kosi neandertalaca i u peludi među njihovim zubima pronalazimo tragove biljnih spojeva — naše prve ljekarne i kemijske knjižnice. Davno prije nego što smo razvili sintetsku kemiju, one su nas hranile, liječile i oblikovale naše kulture.
Ta ista fascinacija pokretala je i botaničare od Botany Baya do današnjih dana. No divljenje ima svoju cijenu. Popularna tvrdnja „Ništa prirodno ne može štetiti” može se potopiti u sekundi otrovnim torpedom roda Aristolochia. Takva površna naivnost širi se društvenim mrežama snažnije nego glasovi stručnih ljudi. Biljke treba poznavati, nedavni slučajevi trovanja nas potiču i obvezuju na učenje.
Iako je statistički malo vjerojatno da svi lijekovi postoje u prirodi, to vjerovanje otkriva nešto dublje: našu upornu antropocentričnost. Biljke uglavnom promatramo kroz njihovu korisnost — ljekovitu, prehrambenu, industrijsku ili estetsku — no one su mnogo više od toga. U današnjem „Ratu influencera” biljke se često zloupotrebljavaju u mamcima za klikove i komercijalnim iluzijama.
Pravi izazov je prijeći planinski prijevoj sebične koristi i zakoračiti u prostranu livadu poštovanja i očuvanja. Biljke nisu samo resurs; one su suigrači u velikoj mreži života — već sada teško pogođene ljudskom civilizacijom.
U ovom predavanju istražit ću dobro, loše i ružno u svijetu biljaka: od njihovih darova do njihovih opasnosti, od znanstvene istine do društvenih zabluda. Naša će budućnost ovisiti o tome hoćemo li buduće generacije naučiti ne samo koristiti biljke, nego ih i poštivati kao naše bitne životne partnere.
Fotografija: brusnica u cvatu, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Stribor Marković.

Sloboda je bila tema ovogodišnje, 19. Slame Land Art festivala koji se već nekoliko godina održava u Kozjaku, u Baranji. Uskoro čitajte više o tome što za Nikolu Fallera, idejnog pokretača ovoga događanja znači sloboda, posebno kada je u pi... Više [+]

Sloboda je bila tema ovogodišnje, 19. Slame Land Art festivala koji se već nekoliko godina održava u Kozjaku, u Baranji. Uskoro čitajte više o tome što za Nikolu Fallera, idejnog pokretača ovoga događanja znači sloboda, posebno kada je u pitanju proizvodnja hrane.

ZAŠTO LOVCI ODBIJAJU UBIJATI DIVLJE SVINJE U BARANJI, pitaju na FB stranici "Psi laju, a karavane prolaze" Kada je početkom srpnja ministar poljoprivrede David Vlajčić (Domovinski pokret) naredio da se ubije sve domaće svinje u općini Jagod... Više [+]

ZAŠTO LOVCI ODBIJAJU UBIJATI DIVLJE SVINJE U BARANJI, pitaju na FB stranici "Psi laju, a karavane prolaze"

Kada je početkom srpnja ministar poljoprivrede David Vlajčić (Domovinski pokret) naredio da se ubije sve domaće svinje u općini Jagodnjak zbog pojave afričke svinjske kuge (ASK) na dva gospodarstva, ponovila se pobuna uzgajivača svinja jer su im ubijali svinje bez ikakve provjere jesu li svinje zaražene, a nije se niti marilo za one koji su imali propisane mjere zaštite.

Naime, ministar se pohvalio u medijima da je naredio da se ubije i divlje svinje, dozvolio je ubijanje krmača, upotrebu noćnih ciljnika, reflektora za zasljepljivanje, zabranio je hranjenje osim u svrhu namamljivanja svinja pred metak. Ne treba ubiti svinje u gaterima u kojima se lovci drže propisanih mjera zaštite. Za razliku od pridržavanja mjera u Jagodnjaku, lovačko pridržavanje mjera ministar je uzeo u obzir jer lovcima vjeruje na riječ.

Međutim, ovaj put dogodilo se nešto do sada neviđeno - lovci ne izvršavaju naredbu što je i logično jer tvrde da u šumi nisu pronašli niti jednu mrtvu divlju svinju. Doduše, malo su lovili, ipak je nagrada za svaku ubijenu svinju 80 eura ali to očito nije dovoljno za ubijanje zdravih divljih svinja jer za taj novac treba poslati uzorak na testiranje, iskopati rupu, zakopati svinju i još se baviti s papirologijom.

Naravno, poljoprivrednici se ljute na lovce jer oni bi da lovci pod krinkom bolesnih divljih svinja sad ubiju sve divlje svinje koje im rade štetu na poljima.

Da podsjetimo, za pojavu i širenje svinjske kuge uglavnom je kriv čovjek. Kod prošlog masakra svinja govorilo se o ilegalnoj prekograničnoj trgovini iz Srbije, a ove godine se o tome šuti. Sada su se dosjetili da bi se moglo pobiti divlje svinje, a ove švercere nema smisla dirati. Ipak Ministarstvo poljoprivrede drži Imovinski pokret.

Izvor: https://www.facebook.com/share/p/176eKibDjL/

Ovo je žir hrasta medunca u rezervatu šumske vegetacije Dubrava - Hanzine na Pagu. U šumi boga Peruna. Nego, jeste li znali da je današnji paški zaljev nekada bio jezero u kojem su živjeli krokodili! Uskoro i malo više 🥰

One su sebi pronašle ljubavno gnijezdo. Lijepe i korisne - Graphosoma lineatum. Uskoro više

Paško smilje. E ima da čupnem jedan žbunić i napravim balkonski kamenjar ;)

Paška čipka je jedna od najpoznatijih hrvatskih čipki, ručno rađena i prepoznatljiva po svojoj finoći, simetričnim geometrijskim uzorcima i izradi iglom bez nacrta – čipkarice rade po sjećanju i osjećaju. Pa tako i one koje se mogu u večern... Više [+]

Paška čipka je jedna od najpoznatijih hrvatskih čipki, ručno rađena i prepoznatljiva po svojoj finoći, simetričnim geometrijskim uzorcima i izradi iglom bez nacrta – čipkarice rade po sjećanju i osjećaju. Pa tako i one koje se mogu u večernjim satima vidjeti kako u malim, uskim paškim uličicama, uz uličnu rasvjetu izrađuju miljejiće, naušnice i druge čipkane predmete, međusobno ćakulajući.

Skulpturu „Paška čipkarica” izradio je akademski kipar iz Zagreba Tomislav Kršnjavi. Spomenik je to ženi i majci koja brine o toplini obitelji i doma. Skulptura je izrađena u prirodnoj veličini, a prikazuje lik žene koja sjedi i u intimi svojih misli veze čipku.

Čipka potječe s otoka Paga, a prvi pisani tragovi o njoj datiraju iz 15. stoljeća. U prošlosti su je cijenili i habsburški dvorovi. Godine 2009. uvrštena je na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine kao dio hrvatske čipkarske tradicije.

Cijelo drvo, a ja poj'la čet'r smokve.