Žele da "muzu" bakterije: Escherichia coli bi mogla na izmuzište?

Mliječni proizvodi su jedan od temelja ljudske ishrane i već kroz milenijume sastavni dio prehrambenog lanca čovjeka. Međutim, naučnici mu traže alternativu. Ovaj put nam priča dolazi iz Danske, ali uz podršku holandskih i švedskih naučnika. Pored ovih naučnika tu su i mikroorganizmi.

Naime, naučnicima sa Danskog tehničkog univerziteta pošlo je za rukom da izmijene bakteriju Escherichia coli tako da proizvodi ključne mliječne bjelančevine neophodne za proizvodnju sireva i jogurta, bez upotrebe bilo kakvih sastojaka životinjskog porijekla.

Ključan je kazein

Prema autorima ovog otkrića, to otvara put ka biljnim alternativama mliječnih proizvoda koje na molekularnom nivou oponašaju tradicionalne mliječne proizvode, ali nastaju bez potrebe za stvarnim uzgojem živih životinja. Ključan u ovom istraživanju je kazein. Ova mliječna bjelančevina je glavni protein u mlijeku sisara.

Konkretno, u kravljem mlijeku obično čini i do 80 posto svih mliječnih bjelančevina. Pojednostavljeno rečeno – pijemo kazein. On je, međutim, od suštinskog značaja i za cijelu mliječnu industriju, jer na njegovom grušanju počiva niz uobičajeno konzumiranih mliječnih proizvoda.

Kazein je za ljudski organizam veoma važan, kvalitetan je i sadrži nekoliko esencijalnih aminokiselina koje tijelo treba. Naučnici su sada imaju metode za njegovo "vještačko" dobijanje.

Prehrambena i farmaceutska industrija već duže koristi mikroorganizme kao svojevrsne "ćelijske fabrike" za masovnu proizvodnju biomolekula, suplemenata i enzima. To se postiže tako što se "istreniraju" bakterije da proizvode supstance koje trebaju ljudima – slično kao što je čovječanstvo "pripitomilo" kvasce za proizvodnju piva.

Naučnici su sada htjeli da provjere može li se isti pristup primijeniti i za rekombinantne kazeinske proteine, proizvedene pomoću genetskog inženjeringa u mikrobnim ćelijskim fabrikama. Međutim, ove laboratorijske tehnike do sada nisu uspjele da obezbijede ključni faktor koji kazeinu daje njegova jedinstvena svojstva – fosforilaciju, biološki proces u kojem se u bjelančevinu dodaje fosfatna grupa.

Fosforilacija je presudna za sposobnost kazeina da vezuje kalcijum, zahvaljujući čemu je mlijeko stabilno i ima pozitivna nutritivna svojstva. Naučnici su zasad uspjeli da problem riješe kombinacijom dviju strategija – genetskim inženjeringom su izmijenili bakterije tako da proizvode supstancu neprepoznatljivu od pravog kazeina. To su potvrdila i testiranja, koja su pokazala da je varenje ovog vještačkog kazeina slično prirodnom, a njegova sposobnost vezivanja kalcijuma također uporediva.

Nastavak istraživanja

Prema autorima, ovo još nije u potpunosti dovoljno da supstanca zamijeni prirodni kazein ili da se proces počne koristiti u industrijskim razmjerama, ali se smatra dovoljno velikim uspjehom da podstakne dalja istraživanja usmjerena upravo ka ta dva cilja.

Ako ovome dodamo da je u aprilu mjesecu, kompanija Savor uz podršku Bil Gejtsove fondacije "Breakthrough Energy Ventures", pokrenula proizvodnju maslaca dobijenog molekularnim konstruisanjem masti od ugljen-dioksida (CO2), zelenog vodonika (GH2) i metana (CH4), možemo samo zaključiti da nas čeka "svijetla budućnost".

Vjerujem da će jedan dan neko zatražiti da se mliječni put (onaj tamo gore što se vidi sa naših planina kad je vedra noć), preimenuje u neki drugi naziv koji odgovara sadašnjim antimliječnim tendencijama.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/blessingscaptured/Tatevosian Yana}