Za vino ili rakiju, od hrasta, duda ili bagrema. Koristite li vi bačve?

Kad je ljudima prvi put palo na pamet da naprave bure ili bačvu i u njoj drže pivo, vino, rakiju, viski, konjak, rum i ostala alkoholna pića? Prema poznatim podacima, burad su prvi izrađivali Goti, jedno germansko pleme poreklom iz Skandinavije.

Goti su u trećem vijeku nove ere upali u Rimsko carstvo, porušili i popalili sve na šta su naišli i u svojim osvajanjima stigli do Crnog mora. U pauzama između bitaka izgleda su pravili i burad, a tu vještinu su Rimljani preuzeli od njih. Kasnije, pošto su svi narodi voljeli piti, prva burad i bačve, a sa njima i majstori bačvari, pojavljuju se širom Evrope, a vremenom stižu u sve krajeve svijeta.

Poljoprivrednici naših krajeva znali su za burad u srednjem vijeku i posjećivali majstora bačvara kad god im je trebalo bure za vino, kasnije za pivo ili rakiju, kaca za kupus, sir ili kajmak ili vjedro za vodu ili mlijeko.

Sve ove predmete pravio je majstor bačvar, kačar, pinter ili pintor, kako se već gdje naziva.

Cijenjen zanat

Prvobitna burad nisu bila velika i imala su ravne strane. Tek usavršavanjem, pojavljuju se obla burad, velike zapremine i visoko kvalitetna. Bačvarski zanat bio je veoma cijenjen, jer zahtijeva znanje, iskustvo i specifičan alat kakav se nije mogao naći u poljoprivrednom gospodarstvu.

Također je potreban dobar materijal, a to je, u većini slučajeva, hrastovo drvo. Ono se može obraditi u daske koje se savijaju da bi se napravile oble strane bureta, takozvane "duge" (jer imaju oblik kao duga). Vojvodina i Slavonija nekad su bile dom izuzetno cijenjenog hrasta pogodnog za burad i ostale proizvode neophodne za ozbiljno poljoprivredno gospodarstvo, naročito za ono koje ima vinograd.

Kad mladi pomoćnik u bačvarskoj radionici napravi bure, a ono se dobro pokaže, to jest ne propušta tečnost, smatralo se da je položio majstorski ispit, dobiva "majstorsko pismo", te samim tim i dozvolu da se zaposli u drugom mjestu ili da vremenom otvori svoju radionicu. Na jedrenjacima je kroz vijekove majstor bačvar bio neizostavan član posade i važna ličnost, jer se voda, hrana i alkoholno piće za posadu čuvalo u buradima.

Hrast, dud, bagrem?

Važno je šta će kupac držati u bačvi. Ako je vino, onda je najbolji spomenuti hrast. Za rakiju, još bolje je dudovo bure, jer će od dasaka rakija dobiti zlatnu boju, a to neki klijenti veoma cijene.

Kako i na koji način pripremiti nove bačve za rakiju?

Bačvarski proizvodi prave se još i od bagrema i kestena, a velike kace od jasena, bora i smreke. Za sve što majstor pravi potrebno je da drvo bude cijepano i dobro osušeno. Daske za bure suše se po dvije godine, a za to vrijeme neophodno je da budu pravilno složene, ali da nisu ničim pritisnute sa strane, na vjetrovitom mjestu, a najčešće je to bio tavan.

"Kao čep iz bureta"

Poljoprivrednici su poštovali bačvara, s punom pažnjom kupovali najbolju burad i ostalo drveno posuđe i održavali ih, prali, čistili i dezinfikovali prema majstorovom uputstvu. Sve u vezi sa bačvarskim zanatom ušlo je u svakidašnji govor seoskog stanovništva, usmenu književnost i izreke.

"Kad čujem tambure, ja skočim na bure" - poručuje stara pjesma. "Kao bure" - kažu u selima za osobu koja se uobrazila zbog naglog bogaćenja. "Nije baždaren" (kao bure, jer, bure se baždarilo, a to znači: precizno mu je određena zapremina i ovjerena pečatom) - znači, nema mjeru, previše pije.

"Kao čep iz bureta" - stalno pijan. "Prazno bure zveči, a puno tutnji" - primijetili su seljaci, ali to se ne odnosi samo na bure, nego i na ljude: pametna osoba pravi manje buke.

Danas je bačvarski zanat manje zastupljen, jer su propisi o čuvanju hrane drugačiji tako da je izrada posuda za vino, mlijeko, zimnicu i druge poljoprivredne proizvode prešla u domen fabrika. Ipak, opstaju porodične radionice sa dugom tradicijom, a i vinarije rado ističu da plemenita pića drže u buradima starim stotinama godina.