Uskrs ili Vaskrs, kod poljoprivrednika je praznik nad praznicima

Danas, 20. aprila, pravoslaci, katolici i protestanti, na isti dan, obilježavaju najveći najveći hriščanski praznik, Uskrs.

Uskrs, Vaskrs, Veligden ili Vazam (Vuk St. Karadžić) kod poljoprivrednika je praznik nad praznicima, sada i oduvijek. Praznik se slavi u čast biblijskog događaja kad je razapeti Hristos, u praskozorje, ustao iz mrtvih i na taj način pobijedio smrt, obećavajući svim svojim sljedbenicima vječni život.

Na sam dan praznika organizuju se u nekim sredinama različite "tucanijade" u kojima će takmičari pokušavati da jedan drugom razbiju šareno obojena jaja, a čije bude najtvrđe, taj će da se hvali do sljedeće godine u ovo doba. Ima takmičara koji u potrazi za jajima sa tvrdom ljuskom obilaze sve salaše, putujući čak u u druge zemlje, u okviru priprema.

Gdje se farba više jaja nego na selu?

Upriliče se smotre narodnih običaja, naročito za djecu, uvečer bude koncert i druge savremene zabave. Vuk Karadžić bilježi da je korijen ovakvih okupljanja u nekadašnjem običaju da se poslije službe u crkvi narod malo proveseli na pogodnom mjestu u blizini crkve, uz hranu, piće i razbijanje uskršnjih jaja, bez obaveze i posebne organizacije.

Neke poljoprivredničke porodice su sklonije privatnom proslavljanju, kod kuće uz bogatu trpezu oko koje se okupljaju najbliži i dolaze gosti, ponekad čak i iz inostranstva gdje žive i rade. Uostalom, gdje je najbogatija trpeza za praznik nego baš u selu, kod roditelja ili rodbine? I gdje se farba više jaja za Uskrs nego baš u poljoprivrednim domaćinstvima?

Ne bacajte ljuske od jaja - evo kako ih možete iskoristiti u svojoj bašti

Što je i razumljivo, jer poljoprivrednici gaje kokoške, a svakako odvajaju jaja za praznik u velikom broju, negdje i na stotine.

Različite tehnike farbanja jaja

Jaja se blagovremeno farbaju da bi na prazničnom stolu zadivila sve prisutne. Koriste se stare tehnike bojenja biljkama, naročito lukovinom, to jest skuhanim ljuskama od crnog luka, koje se u ponekim kućama skupljaju i pripremaju mjesecima. Jaja obojena u lukovini imaju sjajnu smeđu boju, od svijetle do sasvim tamne, a smatraju se i kao veoma zdrava. Još domaćice u vodu i lukovinu dodaju so i biber, da budu još ukusnija.

Za farbanje se takođe koriste dijelovi drugih biljaka – ljuska bijelog luka, za svijetloplavu boju, cvijet maslačka za žutu, list špinata i sličnih biljaka za zelenu. Najvažnija je crvena boja, koja se uglavnom kupuje u prodavnici.

Prije potapanja u boju, jaja se pripremaju tako da se na ljusku postavi list ili cvijet pa se sve uveže u elastičan materijal (nekad su za ovo služile najlon čarape). Kad se bojenje završi, na mjestu gdje se nalazio list ostat će neobojeno mjesto. Postojao je nekad način šaranja jaja voskom. U spravu koja se zove "šaraljica" sipa se rastopljeni vosak koji se polako izliva na ljusku jajeta namijenjenog bojenju, pa na mjestima gdje se nalazio vosak ostanu "bijele grane".

U zavisnosti od vještine domaćice (s obzirom da je sav posao oko farbanja jaja ženski posao), ovako su nastajali cvijetni motivi, religiozni simboli i različite šare. Ova tehnika je uglavnom zaboravljena i može da se vidi samo na smotrama narodnog stvaralaštva i u etnološkim filmovima.

Proslava uz bogatu trpezu

Uz poštovanje običaja, ručak je obilan i bogat, uključuje mrsnu trpezu poslije dugog Velikog posta, zastupljene su različite vrste mesa, mliječni proizvodi i naravno jaja. Obavezno je mlado povrće, crni i bijeli luk, rotkvice i salata.

Poslije ručka obično ostane mnogo polupanih farbanih jaja, kojima je u gastronomiji posvećena posebna rubrika. Treba ih iskoristiti u raznim jelima, a poneka će dobiti i domaće životinje i živina, "radi zdravlja".

Svima vama koji danas proslavljate Agroklub želi da ovaj praznik provedete u miru i zdravlju, sa onima koje volite. Sretan Uskrs!