Sjeme, ulje, hrana za stoku - koliki je značaj lana?

Lan se koristi toliko dugo da spada u prve biljke koje su poljoprivrednici uopšte gajili. Drevni Egipćani nosili su lanenu odeću, u lanene zavoje uvijali su mumije, a veoma fino laneno platno, tanje od najfinije današnje maramice, bilo je privilegija faraona i sveštenstva. Ovu tkaninu, zvanu "bis" (bisus) izrađivale su žene koje su za taj posao bile visoko uvažene i dobro plaćene, sa tri obroka dnevno i jednim slobodnim danom u nedelji.

Antički Grci i Rimljani uvozii su i koristili laneno platno. Latinsko ime lana (linum) u prevodu glasi - "najkorisniji" ili "najviše korišćen". Hiljadama godina se koristio za stolnjake i posteljinu. Najstariji nalaz lanenog pokrivača za krevet potiče iz Gruzije i star je nevjerovatnih 30.000 godina. U posljednje vrijeme potiskuje ga pamuk, pa ipak u mnogim poljoprivredničkim kućama mogu da se nađu laneni pokrivači, jastučnice i bar jedan upotrebljiv stolnjak još iz prababinog miraza.

Od ravnice do planine

U cijeloj Evropi gaji se odavno, a raste i samoniklo. Traži plodno zemljište i dosta vode, a može da se uzgaja od ravničarskih do planinskih područja. Kosi se ili čupa, a sjeme se odvaja mlaćenjem. Cvjeta od juna do avgusta, a opjevan je i u pjesmama, gdje se neminovno spominje djevojačka kosa "kao lan" ili oči plave kao cvijet lana. 

Osim za izradu platna, njegova izuzetno jaka i rastezljiva vlakna se koriste i za sukno, konac, izolacioni materijal i (prilično skupi) kvalitetni papir. 

U savremeno doba se više gaji zbog sjemena nego zbog tekstilne industrije. Ono služi u farmaceutskoj industriji, za jelo, kao preventiva raznim bolestima, za dobijanje ulja, a sve što ostane poslije cijeđenja ulja smatra se kao prvoklasna hrana za stoku. Ulje je potrebno za dobijanje boja, slikarskih i štamparskih, kvalitetnih sapuna i lakova na prirodnoj bazi. Komercijalno, radi sjemena, najviše se uzgaja u Francuskoj, Argentini, Ukrajini, Bangladešu, Etiopiji, Rusiji, Indiji, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji.   

Sjeme blagotvorno

Od kad je otkriveno da njegovo sjeme sadrži omega masne kiseline i vitamine B grupe, magnezijum, fosfor, cink i gvožđe, njegova upotreba stalno raste. Primjećeno je da dodavanje mljevenog sjemena ishrani olakšava mnoge tegobe: zatvor, nadutost, neprijatan osećaj u stomaku, loše varenje, pa čak i probleme sa kojima se suočavaju dijabetičari. Preporučuje se da se sjeme samelje neposredno prije upotrebe, u protivnom može da se užegne i postane potpuno neupotrebljivo. 

Veselin Čajkanović (srpski klasičar, filolog, filozof, etnolog, orijentalist, vjeroučitelj, te prevoditelj s grčkog i latinskog jezika, op.ur.) bilježi da su u njegovo doba (polovinom prošlog vijeka) srpski seljaci smatrali - baš kao i drevni Rimljani i Egipćani - da je lan "čist" (u religijskom smislu), jer nije uzet se životinjskog tijela. Zato se smatralo kao vrlo pohvalno otići u crkvu ili na svečanost u odjevnom predmetu izrađenom od njega, a i u odjeći sveštenika zastupljeno je laneno platno ili sukno.

Pokrov i ostala oprema za umrlog nije smjela da bude od lanenog platna, jer lan, po vjerovanju, pripada svijetu živih. Takođe, u nekim selima stanovništvo je kazivalo da se anđeli, vile i druga bića iz folklora pojavljuju u lanenim haljinama, ali od tako sjajnog i izbeljenog lana kakav ljudi nikako ne mogu da izrade.