Priziva kišu i simbolizuje plodnost, ali nije omiljena kod poljoprivrednika?

Žabe ili bezrepci (lat. Anura) pripadaju vodozemcima, od kojih se razlikuju, kako im i ime kaže, po tome što nemaju rep. Tijelo im je okruglasto, glava istaknuta, a četiri nožice imaju po četiri ili pet prstiju na stopalima. Zadnje noge su znatno duže od prednjih, tako da žaba može da izvede skok kao iz katapulta.

Hrani se mušicama, komarcima i drugim insektima, a jaja polaže u vodi, gdje mali punoglavci provode vrijeme svog razvoja i promjena. Registrovano je oko 3.800 vrsta žaba. Neke su tako otrovne da njihov otrov ubija čovjeka ili manjeg grabljivca ako ih pojede. Plemena starosjedilaca Južne Amerike koriste ovaj moćan neurotoksin za lov.

Zapažena uloga u folkloru i mitovima

U folkloru svih evropskih naroda, žaba igra zapaženu ulogu i ima veliku moć. Govori sa ostalim junacima priče, ljudima i životinjama, zna odgovore na sva pitanja i starija je od svih bića na svijetu. Može da poraste velika kao goveče. Predviđa kišu, a nekad je i izaziva.

Mladi kraljević u slovenskim bajkama mora da se oženi žabom koja je našla njegovu strijelu, pa ga cijeli dvor ismijava. Međutim, žabica obavlja sve teške zadatke koje postavlja stari kralj, čak se pojavljuje na svečanosti u svom pravom obliku prelijepe princeze u zelenoj haljini. Tajanstveni Kralj Žaba živi u mračnom bunaru usred šume, čuvajući veliko blago, a kad princeza ispusti loptu u bunar, prati je do dvora da bi se pretvorio u princa.

Žabe su čuvari bašte i voćnjaka - evo 10 zanimljivosti o njima

U mitovima antičke Grčke, žaba i njena kćerka skakutanjem i kreketanjem nasmiju Demetru, majku žita, i tako spase svijet od gladi. U staroj verziji ove bajke žaba, pred kraljem ili božanstvom, kaže svojoj kćeri "požuri, ljepotice moja", što izazove smijeh i veselje i tako spasi ljude od stroge kazne.

Držati usta zatvorena

Žaba nije omiljena kod ovdašnjih poljoprivrednika, koji su je nekad smatrali srodnom sa zmijama, pa čak vjerovali da je otrovnija od zmije. Djeci je od najranijeg uzrasta zabranjeno da je hvataju, muče ili ubiju, jer će se dogoditi velika nesreća.

Ko je vidi negdje u prirodi, izvan poljoprivrednog domaćinstva, treba da drži usta zatvorena, jer se može ozbiljno razboljeti ako mu žaba zube izbroji. Stari Sloveni smatrali su da ove životinjice upravljaju kišom – što znači da su povezane sa Dabogom, božanstvom kiše – i u slučaju duge suše ubijali su žabe i bacali ih u bunare.

Na svjetskom nivou, mali vodozemac je izuzetno poštovano biće. U Kini i većem dijelu Azije smatra se simbolom plodnosti, novca i svakog blagostanja. Sjevernoamerički starosjedioci znali su za Baku Žabu i izuzetno je cijenili kao moćnog zaštitnika ljudi. Južnoamerička plemena vjeruju u moć žaba da svojom "pjesmom" (kreketanjem) dozovu veliku kišu koja obara brane na rijekama. S obzirom da mnogi ljudi vjeruju u ovu povezanost žabe sa kišom, sve ukazuje da je u pitanju vrlo star kult ove životinje.

"Teško žabu u vodu natjerati"

"Vidjela žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu", govore seljaci kad se neko pravi bolji i važniji nego što jeste. "Teško je žabu u vodu natjerati kad sama u nju skače", poznata je izreka. "Pun para kao žaba dlaka", kaže se podrugljivo, s obzirom da ona nema dlake. "Žaba kreketuša" ili "žaba sa velikim ustima" je uobičajen opis za pričljivu osobu.

U gatanju, na primjer gledanju u kafu, ova životinja znači trudnoću, a zanimljivo je da su nekad i zdravstveni radnici koristili žabe u testu za utvrđivanje trudnoće. "Žabica parica" donosi sreću i neočekivane prihode. U snu, pojava žabe znači da se treba čuvati od zlobnih ljudi i njihovih ogovaranja.

"Pih, žabo mala", kaže se bebi, "da se ne bi urekla". Gdje god da pogledaju istraživači, žabe samo iskaču iz vjerovanja i izreka.