Muljanje od polja do stola: Službena o(ne)sviještenost

Pojava antraksa u Bosanskom Grahovu, tema je koju smo posljednjih dana imali priliku čitati u domaćim medijima, baš kao i nešto ranije o razvoju situacije sa pojavom ove bolesti u susjednoj Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije.

Čak i prosječnom čitaocu, neshvatljivo je da se kod nas danas, uz sve alate koje imamo, komunikacijsku i drugu infrastrukturu, sredstva koja se izdvajaju, službe koje su zadužene i primaju plaću za taj posao, krizne situacije vode traljavo i bez ikakve koordinacije.

Kokodakanje o EU, a daleko smo

Kako to i obično biva, mediji prvi saznaju, što je i dobro jer se tim pritiskom javnosti bukvalno prisili mjerodavne da se trznu iz hibernacije. Tendencije često idu u smjeru zataškavanja, da se ne lažemo, što je potpuno razumljivo, u konačnici neko treba da plati učinjenu štetu i da odgovara, jer kod nas je pretjerani uvoz svega i svačega pa tako i bolesti postala jedna vrsta permanentne discipline isplative za određene lobije.

Kako kod nas horski kokodaču o ulasku ove zemlje u Evropsku uniju, evo jedan kratki rezime kako kod njih taj sistem funkcioniše, a koji bi i mi trebali da uvedemo u praksu, jer smo se obavezali da preuzimamo svu pravnu stečevinu Stare dame.

Informacijski sistem EU o bolestima životinja (Animal Disease Information System-ADIS), osmišljen je za registraciju i dokumentiranje razvoja situacije važnih zaraznih bolesti životinja, kako je utvrđeno postupkom kategorizacije provedenim u okviru Zakona o zdravlju životinja (AHL). ADIS je razvijen u saradnji sa Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (WOAH), kako bi se olakšala razmjena podataka sa Svjetskim informacijskim sustavim za zdravlje životinja (WAHIS).

Operativni cilj sistema je osigurati brzu razmjenu informacija između nadležnih tijela odgovornih za zdravlje životinja u svakoj zemlji EU. On omogućuje koordinaciju i praćenje izbijanja zaraznih bolesti životinja te državama i službama Komisije da poduzmu hitne mjere za sprječavanje njihovog širenja.

Ovakav promptni i trenutni pristup informacijama o izbijanjima zaraznih životinjskih bolesti osigurava provedbu ranog upozorenja, u cilju što brže reakcije i kontrole epidemiološke situacije. Proceduralno sistem funkcionira tako da su zemlje EU i ostale povezane s aplikacijom odgovorne za dostavljanje potrebnih informacija ADIS-u.

Postoje dvije vrste epidemioloških mjera:

Primarna epidemija koja nije epidemiološki povezana s prethodnom u istoj regiji obavještavanja i izvješćivanja države članice ili prvom epidemijom iste države članice. Za ovu vrstu sve članice moraju biti odmah obaviještene. Uredba (EU) 2020/2002 propisuje da se obavijest mora poslati u roku od 24 sata od potvrde epidemije. Obavijest se može izravno unijeti u ADIS ili poslati Komisiji, a informacije se automatski unose u ADIS sustav (ova automatska značajka je još uvijek u razvoju). Nakon što se primarna epidemija unese u sistem, e-pošta se šalje svim zemljama povezanim s aplikacijom.

Sekundarna epidemija znači ona koja nije primarna, obavijest se mora poslati barem prvog radnog dana u sedmici. Svaki petak e-pošta šalje se svim članovima ADIS-a sa sažetkom svih primarnih i sekundarnih epidemija koje su unesene u sistem. Nadležna tijela u zemlji unose podatke o izbijanjima bolesti u ADIS. Te se informacije automatski šalju svim korisnicima ADIS-a i Komisiji, koja svakih sedam dana povezuje podatke i prenosi informacije o primarnim i sekundarnim izbijanjima u veterinarska sjedišta zemalja EU. Veterinarska tijela procjenjuju rizik, dok upravljanje rizikom dijele države članice i službe Komisije.

U slučaju pojave npr. bedrenice, afričke svinjske kuge ili slinavke i šapa, situacija se mora smatrati izuzetno hitnom, reakcija mora biti trenutna. Zbog toga je potreban 24-satni nadzor nad ovim obavijestima, a u cilju što adekvatnijeg sistemskog odgovora.

K'o hodža zapis

Od svih aktera se zahtjeva prosesionalan i pošten pristup, kako se to u pjesmi fino kaže: "I sve po zakonu, tu su paragrafi pa zagrabi pošteno i za veru i za neveru!"

Napisah ovaj tekst za ozdravljenje, k'o hodža zapis, mnoge bolesti kod nas su uvezene sa stokom, gdje se kasnije liferovao takav rasplodni materijal, i šteta se multiplicirala geometrijskom progresijom. Sve počinje sa donacijama i drugim "džabnim ručkovima" koje ćemo generacijski da vraćamo sa kamatama.

Reagirali stočari: Poljoprivrednici bez informacija o bedrenici već 10 dana

Nije bezveze tendencija nekih zemalja da poljoprivreda uđe u sektor nacionalne sigurnosti, proizvodnjom hrane treba da upravlja država, u cilju zaštite zdravlja građana i vlastitih ekonomskih interesa, a ne zelena mafija opsjednuta profitom po svaku cijenu! Sad vi razmišljajte koliko ste zvaničnih informacija pročitali od domaćih institucija i znat ćete gdje smo!