Najbolje vrijeme za vađenje korijenja je kasna jesen, do kraja novembra pa i početkom decembra te rano proljeće, kad je nadzemni dio u mirovanju, a korijen pun rezervnih, korisnih tvari.
Vrijeme za vađenje korijenja ljekovitog bilja kao što su gavez (Symphytum officinale), maslačak (Taraxacum officinale) i kopriva (Urtica dioica) je još uvijek prikladno, sve dok tlo nije smrznuto u dubini i dok biljka nije ušla u "zimski san". Najbolje vrijeme za vađenje korijenja je kasna jesen, do kraja novembra pa i početkom decembra te rano proljeće, kad je nadzemni dio u mirovanju, a korijen pun rezervnih, korisnih tvari.
Kratkotrajni minusi prethodnih dana ne smetaju ovom poslu. Čak i ako je površina tla bila lagano smrznuta, čim se temperatura danju digne na 5-10 °C, gornji sloj se otopi.
Najbolje je birati sunčan dan nakon kiše, kad je tlo rahlo pa se korijen lakše vadi bez pucanja.
Koristite uski vrtni alat, malu štijaču, lopaticu ili široki, čvrsti nož kojim ćete pažljivo odgurnuti zemlju. Uvijek pokušajte izvaditi samo dio, a dio ostaviti u tlu da biljka može ponovno izrasti. Ne čupajte rukama, jer ćete oštetiti korijen i okolne biljke.
Ako je biljka rijetka na tom području, nemojte ju vaditi – potražite je na mjestu gdje ih raste više i ima obilja. Nakon vađenja zatrpajte rupu zemljom i vratite pokoju sjemenku ili mali dio korijena u tlo, to je najbolji način da se očuva stanište.
Po mogućnosti, uzgajajte vlastite biljke za buduće branje. Naime, za lične pripravke dovoljno je nekoliko korijena godišnje.
Ako planirate redovito koristiti gavez, maslačak i koprivu, posadite ih u vrtu ili na rubu dvorišta – lako se razmnožavaju i nećete morati kopati po prirodnim staništima.
Otresite zemlju s korijena još na mjestu sakupljanja. Pohranite ga u pletenu korpu, platnenu ili papirnatu vrećicu.
Kod kuće ga odmah isperite hladnom vodom, a po potrebi lagano očetkajte, bez previše ribanja jer se tako gube korisne tvari u vanjskom sloju. Ostavite ih da se ocijede i prosuše na sobnoj temperaturi nekoliko sati prije sušenja. Deblje dijelove prerežite uzdužno da se lakše osuše.
Nakon toga ih narežite na komadiće širine od 5 mm (gavez) do 1-2 cm (kopriva i maslačak) ili pak tanke ploške, ovisno o vrsti.
Sušite ga na toplom, prozračnom i sjenovitom mjestu. Idealna temperatura je do 40 °C npr. u dehidratoru ili rerni s otvorenim vratima.
Sušenje u rerni na 40 °C je sigurna i nježna metoda kojom se čuvaju ljekovite tvari, ali vrijeme ovisi o vrsti i debljini. Na lim stavite papir za pečenje, a isjeckane komadiće posložite u tankom sloju. Za vrijeme sušenja vrata rerne ostavite lagano odškrinuta, da vlaga može izlaziti. Povremeno protresite ili okrenite.
Gavez se na ovoj temperaturi suši 6-10 sati, maslačak 4-8 sati, a kopriva 3-6 sati. Znak da je sušenje gotovo je da je korijen tvrd, lomljiv, lagan, bez vlažnih dijelova.
Ako miriše "svježe" ili se lijepi pod prstima, još ima vlage i sušenje treba nastaviti.
Kada se potpuno osuši, pustite ga da se ohladi te pohranite u staklenke ili platnene vrećice, na tamno i suho mjesto.
Sušenje u rerni možete kombinirati: npr. 2–3 sata u rerni, zatim dovršiti na zraku jedan dan na prozračnom mjestu bez vlage. Ovaj način smanjuje rizik od pregrijavanja i gubitka djelatnih tvari, posebno kod gaveza.
Gavez sadrži alantoin koji potiče obnovu tkiva, zacjeljivanje rana i kostiju. Koristi se izvana, dakle u mastima, oblozima i tinkturama za mišiće, zglobove, kosti. Ne koristi se za unutarnju upotrebu zbog prisutnosti pirolizidinskih alkaloida koji su toksični za jetru.
Maslačak čisti jetru i krv, potiče rad probave i bubrega. Korijen se koristi kao čaj, tinktura ili prženi nadomjestak za kavu. Bogat je inulinom koji je dobar za crijevnu floru i ravnotežu šećera u krvi.
Druga berba: Evo 5 vrsta samoniklog bilja čije lišće beremo u jesen
Korijen koprive djeluje na prostatu i mokraćne puteve, a koristi se i u pripravcima protiv ispadanja kose. Može se koristiti kao tinktura, čaj ili ekstrakt za vanjsku primjenu.
Izrada tinkture od korijena gaveza, maslačka i(li) koprive je vrlo jednostavna, samo treba slijediti nekoliko važnih pravila kako bi bila djelotvorna i sigurna.
Za osnovni recept za tinkturu od korijenja, bilo da se radi o svježem ili suhom, potrebno vam je:
1 dio usitnjenog korijena
5 dijelova alkohola (40–70%), gdje se najčešće koristi domaća rakija, votka ili etanol razrijeđen na 50–60%
čista staklena tegla s poklopcem
tamna flašica za čuvanje nakon cijeđenja.
Korijen se očisti i usitni - nareže ili zgnječi u mužaru. Stavite ga u teglu i prelijte alkoholom tako da bude potpuno prekriven. Ako koristite suhi, dodajte malo više alkohola jer će ga on upiti.
Zatvorite teglu i ostavite na tamnom mjestu na sobnoj temperaturi 3-4 sedmice. Svakodnevno promućkajte sadržaj u tegli.
Nakon 3-4 sedmice procijedite kroz gazu ili filter papir te ulijte u tamne staklene flašice, idealno s kapaljkom što će vam olakšati upotrebu. Čuvajte na hladnom i tamnom mjestu gdje može trajati 1 do 2 godine.
Za izradu tinkture se umjesto alkohola može koristiti i jabučni ocat. Omjer je 1 dio usitnjenog korijena te 3 do 5 dijelova domaćeg jabučnog octa (5-6% kiselosti).
Zatvorite teglu te ostavite na tamnom mjestu nešto kraće, 2-3 sedmice. Svakih par dana lagano promućkajte. Rok trajanja je oko 6 mjeseci ako se čuva na hladnom i tamnom mjestu.
Napominjem, tinktura od gaveza se prema narodnoj medicini koristi samo za vanjsku upotrebu, za obloge kod uganuća, modrica, prijeloma, bolnih zglobova. Nikako ne koristiti na otvorenim ranama.
Maslačak blagotvorno djeluje na jetru, probavu i mokraćne putove. Uzima se 15-20 kapi u malo vode 2-3 puta dnevno prije jela. Može se kombinirati s tinkturom koprive ili čička za pročišćavanje, no tada je najbolje posavjetovati se s ljekarom.
Tinktura koprive se koristi za pročišćavanje krvi i poticanje cirkulacije, a uzima se 20 kapi u malo vode 2 puta dnevno. Za poticanje rasta kose se prema narodnoj medicini tinktura razrijedi u vodi te umasira u vlasište.
Tagovi
Autorica