U BiH je legalno uzgajati industrijsku konoplju?

Biljka industrijska konoplja (Cannabis sativa L) ima širok spektar primjene od tekstilne industrije, građevinarstva, automobilske industrije i danas sve više u fokusu interesovanja, korištenje u medicinske svrhe. Posljednjih nekoliko godina prehrambena i farmaceutska industrija postaju osnove u uzgoju i preradi industrijske konoplje naročito u zemljama EU. Francuska, Njemačka, Austrija, Holandija prednjače u proizvodnji, preradi, ali i legalizaciji konoplje.

Kada su u pitanju naši prostori, te konkretno BiH, nemoguće je naići na plantažu i zasad industrijske konoplje. U birokratskim krugovima to je tabu tema, iako je sve više u zadnje vrijeme prisutan pritisak javnosti, medijska pozornost i naučne teze i dokazi o blagodatima koje se mogu dobiti od ove biljke.

Razlika između "trave" i industrijske konoplje

Prva pomisao i spomen konoplje kod većine ljudi možda i nesvjesno iz podsvijesti projicira sliku u protuzakonitim radnjama, preprodaje "trave" konoplje sa psihoaktivnom tvari, konzumiranje hašiša, marihuane i sl. Nije svaka konoplja koja se zasadi nelegalna "trava". Ogromni su ekonomski, komercijalni potencijali i terapeutski učinci pojedinih sorti konoplje, te se na legalan način može usmjeriti u tom pravcu proizvodnje.

Osnovna razlika, i ono što je jasno Zakonom definisano je količina tetrahidrokanabinola glavne psihoaktivne tvari poznate i kao THC, koja se smatra opijatom ako prelazi određeni postotak u biljci. Na osnovu toga razlikuje se vrsta namjene i svrha korištenja, gdje postoje psihoaktivne konoplje sa sadržajem THC-a većim od 0,2% u biljci, i industrijske konoplje, kod kojih je sadržaj THC-a ispod 0,2%.  Međutim nemaju sve zemlje u svijetu istu zakonsku osnovu i regulativu vezanu za različite sorte konoplje.

Konoplju će Grci uzgajati u staklenicima, planiraju otvaranje 750 radnih mjesta

Negdje je sasvim normalno i legalno konzumirati ovu biljku, ili koristiti njene derivate bez obzira na količinu THC-a, dok u drugim zemljama je strogo zabranjeno koristiti ovu biljku ili saditi u bilo koje svrhe.

Šta kaže zakon? 

Svaki oblik konzumiranja, stavljanja u promet ili preprodaju regulisan je Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, gdje jasno stoji da je to strogo zabranjeno.  "Zabranjen je uzgoj biljke iz koje se može dobiti opojna droga te proizvodnja, promet i posjedovanje opojne droge, psihotropne supstance i biljke iz koje se može dobiti opojna droga, osim pod uslovima i sa ciljem propisanim ovim zakonom", stoji u Članu 4. stav 1 gore pomenutog Zakona.

S druge strane Zakon ipak kaže da se industrijska konoplja može sasvim legalno uzgajati. U postojećim sortnim listama BiH upisane su sorte industrijske konoplje čiji je uzgoj dopušten kao što je to slučaj u zemljama EU i regije. Na sortnoj listi se može pronaći sorta Novosadska konoplja upisana još 2010. godine za koju se može dobiti dozvola za uzgoj. Dozvolu izdaje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na osnovu Člana 25. (Dozvoljeni uzgoj konoplje) iz gore pomenutog Zakona koji kaže:  Konoplju (Canabis sativa L) dozvoljeno je uzgajati samo radi proizvodnje vlakana, proizvodnje sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena. Uzgoj konoplje dozvoljen je samo pravnim i fizičkim licima koja imaju dozvolu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Legalna i nelegalna prodaja

Pojedini proizvodi industrijske konoplje se danas legalno mogu kupiti u BiH, ali u oblicima ulja ili čajeva koji nemaju psihoaktivnih supstanci, odnosno bez THC-a. Raznorazne kaše, ulja, brašna pa čak i pivo od kanabisa se može pronaći na tržištu, te ovi proizvodi imaju sve veću primjenu kod stanovništva.

Mlijeko od kanabisa postaje hit i otvara nove mogućnosti za poljoprivrednike?

Međutim jednostavnim klikovima i narudžbama preko interneta najčešće iz drugih evropskih zemalja može se doći na ilegalan način do pojedinih proizvoda konoplje. Međutim ono najbitnije, bar za sada je još uvijek na čekanju, loptica je prebačena prema Ministarstvu sigurnosti BiH koje treba tehnički omogućiti legalizaciju.

Prvi korak je učinjen, još 2017. godine preko Federalnog parlamenta, upućena je inicijativa prema državnom Ministarstvu sigurnosti za skidanje konoplje (Cannabis sativa L) sa Tablice I Popisa opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora. Držanje kanabisa na listi zabranjenih tvari i biljaka suprotno je mišljenju Komore magistara farmacije FBiH, kao i Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga. "Sa stanovišta medicinske struke, kao i progresivne pravne prakse, te više puta izraženih građanskih inicijativa, ne postoji prepreka da se Cannabis sativa L prebaci sa Tablice I (zabranjene tvari i biljke) na Tablicu II (tvari i biljke pod strogim nadzorom), odnosno da se omogući upotreba ove ljekovite supstance u medicinske svrhe", kazao je zastupnik u Parlamentu FBiH Dennis Gratz pri podnošenju inicijative.