Ašvagandu bi trebali imati gotovo svi kao dodatak prehrani zbog njenih ljekovitih osobina. Pomaže kod stresa, umora, nedostatka energije i poteškoća sa koncentracijom.
Ašvaganda je ljekovita biljna vrsta i smatra se jednom od najmoćnijih biljaka za prevenciju zdravlja čovjeka. Pripada porodici pomoćnica Solanaceae gdje spadaju: krompir, paradajz, paprika, patlidžan i druge biljne vrste. Njen latinski naziv Whitania somnifera u prevodu znači "miris konja" ili "zimska trešnja".
U tradicionalnoj medicini se koristi za jačanje imunološkog sistema nakon bolesti. Ova biljka raste kao grm i do 1,5 metar, ali najčešće se njena visina kreće od 0,3 do 0,75 m. Ima ovalne listove, žute cvjetove i crvene plodove veličine grožđica.
Vodi porijeklo iz Indije, sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Veoma je prilagodljiva pa je rasprostranjena gotovo na svim kontinentima pa čak se proizvodi u našem komšiluku u Hrvatskoj. Najčešće se koristi korijen biljke, koji ima intenzivan miris i sadrži najveću koncentraciju aktivnih jedinjenja.
Upravo se iz korijena dobijaju ekstrakti koji se nalaze u suplementima i preparatima. Posljednjih godina je doživjela pravi procvat na našem području naročito među ljubiteljima prirodnih dodataka ishrani. Sadrži mnoge ljekovite materije: alkaloide, koline, masne kiseline, aminokiseline i razne šećere.
Naučni radnici su godinama proučavali osobine i ljekovitost ove čudotvorne biljke i utvrdili mnoge njene dobre strane. Došli su do zaključka da: štiti i jača imunološki sistem, poboljšava učenje, pamćenje i koncentraciju, kontroliše i stabilizuje nivo šećera u krvi, snižava holesterol, pomaže pri zatvoru, pomaže pri zarastanju rana, dobro djeluje na rad crijeva i želudca, pomaže u borbi s dijabetesom, pri nesanici i hroničnom umoru, pri liječenju astme i bronhitisa, koristi se za detoksikaciju organizma, pomaže u borbi protiv impotencije.
Sadrži kombinaciju vitamina i amino kiselina koji pomažu organizmu da se odbrani od stresa nesanice i anksioznosti. Istraživanja su pokazala da upotreba ove biljke pomaže pri liječenju Parkinsonove bolesti i Alchajmerove bolesti, smanjuje depresiju i tjeskobu.
Također, dokazano je da stimuliše proizvodnju hormona štitne žlijezde pa osobe koje imaju probleme sa štitnom žlijezdom trebaju biti oprezni pri korištenju ove biljke i o upotrebi obavezno kostultovati se sa ljekarom. Ublažava stres organizma dovodeći ga u sklad. Uravnotežuje endokrini i živčani sistem, pomaže kod srčanih bolesti te ženama u menopauzi.
Obično se konzumira u obliku kapsula, ali može i u obliku rastopljenog praha. Preporučena dnevna doze je 250 do 500 mg. Osobama koje pate od nesanice preporučuje se njena upotreba u prahu otopljena u toplom mlijeku prije spavanja, a može i u soku ili vodi.
Važno je napomenuti da se ne preporučuje trudnicama. Takođe se ne preporučuje dugotrajno korištenje, niti veće doze od dozvoljenih kako ne bi izazvali probavne smetnje. Ne preporučuje se upotreba ove biljke, ako se već koriste neki antidepresivi, te ako se koriste kortikosteroidni lijekovi i ako se koriste drugi lijekovi za štitnu žlijezdu.
Upravo zbog ovih rizika Danska je 2023. godine potpuno zabranila prodaju suplemenata sa ašvagandom i pored svojih dobrih osobina. Razlog tome je bio izvještaj danskog Tehničkog univerziteta koji je ukazao na moguće rizike po hormonski sistem, naročito na štitnu žlijezdu, polne hormone i fertilitet.
Takođe, postojala je zabrinutost da bi upotreba mogla da poveća rizik od pobačaja kod trudnica. Ali proizvođači svakako ne savjetuju konzumaciju trudnicama. Pored hormonskih efekata neželjeni simptomi kod pojedinih korisnika su mučnina, dijareja, pospanost i problem sa varenjem.
Druga berba: Evo 5 vrsta samoniklog bilja čije lišće beremo u jesen
Danska zabrana i upozorenja stručnjaka pokazuju da biljku treba koristiti obazrivo i o njenoj upotrebi konsultovati se sa svojim ljekarom, naročito pacijenti koji imaju već prisutan hormonski poremećaj. U slobodnoj prodaji suplemenata ima u zdravstvenim apotekama te u trgovinama zdrave hrane.
Iako se lako uzgaja moćni ljekoviti korijen ove grmolike biljke najčešće raste u Indiji, Nepalu, Bangladešu i Šri Lanci. Spada i u medonosne biljke.
Tagovi
Autorica