Proljetnja sadnja lukovičastog cvijeća: Kada početi?

Sadnja lukovica koje se sade u proljeće kreće od marta, ali s obzirom na nepovoljne vremenske uslove, ona se može obaviti nakon padavina koje se još očekuju i naravno nakon zasušenja zemljišta.

Mogu se saditi sve do maja tako da nema mjesta panici. Begonijama, na primjer, i odgovara da se prvi rokovi sadnje preskoče jer su osjetljive na mraz. Kišovito vrijeme možete iskoristiti za planiranje i osmišljavanje cvijetnjaka, kako jedna drugu biljku, odnosno njihov cvijet, ne bi zaklanjali i tako propustili užitak dok se posmatra.

Jedne u saksije, druge u cvijetnjak

Sadnja proljetnih lukovica je ljepša u skupinama, kako se to posljednjih godina više i praktikuje. Vodite računa o razmaku kako bi imale dovoljno prostora za nesmetan rast i razvoj do konačne veličine.

Imajte na umu da neke i ne vole duboku sadnju, čak im odgovara da lukovica viri iz zemljišta. Dubina sadnje zavisi od veličine lukovica i gomolja - sitnije se sade pliće, a krupnije dublje.

Dakle, manje se obično sade na dubinu od 5 do 10 cm, a veće na 10 do 15 cm.

Pojedine vrste lukovica i gomolja se sade isključivo u saksije kao što su begonije, kale, dok druge poput irisa i ljiljana isključivo idu direktno u cvijetnjak.

Na svim pakovanjima u prodaji, slikovito je objašnjena i naglašena dubina i razmak sadnje između lukovica. Kako biste sigurni u kavalitet sadnog materijala, najbolje ga je kupovati u ovlaštenim i specijalizovanim radnjama, bolje snabdjeveni agrocentri i poljo apoteke imaju ih u ponudi.

Karakteristike po vrstama

Lukovice vole rastresito i dobro ocjedito zemljište, ne vole teška i zbijena tla. Obiluju raznovrsnošću boja i oblika, dovoljno je pustiti maštu na volju kako bi njihovom kombinacijom doveli svoje okruženje, okućnicu do perfekcije.

Gladiole (lat. Gladiolus hybridum) su jedne od najpoznatijih možete ih saditi sukcesivno da bi imali dug period cvatnje. Ako se sade pojedinačno potrebno je osigurati potporu da se ne bi savijale i pucale. Ako se sade jedna uz drugu potpora nije potrebna. Lijepe su i dekorativne kad iscvjetaju i u vrtu, ali i u vazama pri dekoraciji enterijera.

Ljiljani (lat. Lilium sp.) se takođe sade u proljeće, ali postoje i neke vrste koje se sade u jesen. Svima nam je dobro znani, ranije viđan u svakom dvorištu bijeli ljiljan koji je jedini mirisni, a ostali crveni, narandžasti, žuti nisu. Ljiljani, takođe ljepše djeluju kad se u jednu kućicu sadi par gomolja oko 5, na razmak unutar nje oko 15 cm.

Ljiljan: egzotičan, mirisan, unosan - kako ga uzgajati

Begonije (lat. Begonia), porodica begonija obiluje raznovrsnošću cvijeta koji mogu biti pune, viseće jednostruke i grmolike. Pogoduje im više zasjenjen položaj i sadnja u saksijama nego direktno u vrt. Cvjetaju od maja do oktobra. Osjetljive su na bolesti naročito pepelnicu pa joj treba osigurati fungicidni tretman.

Kana (lat. Canna) biljka raskošnih cvjetova i listova može se saditi i direktno u vrt ili u saksije biljka raste od 60 do 130 cm, razmak između biljaka, ako se sadi direktno u vrt, treba da je oko 40 do 50 cm. Cvijeta od juna do oktobra. Porijeklo vodi iz Indije, pa se podrazumijeva da je osjetljiva na niske temperature. Preporučuje se, što važi i za ostale lukovice, kad prođe cvijetanje, tokom jeseni i zime vaditi ih i čuvati u pijesku ili na nekom zaklonjenom i mračnom mjestu.

Dalija (lat. Dahlia hybrida) cvjeta sve do prvih jesenjih mrazeva. Gomoljasti korijen dalije je osjetljiv na rane mrazeve pa je treba saditi kad prođe ta opasnost. U sušnom periodu potrebno je zalijevanje.

Iris stari dobro znani cvijet koji je krasio skoro svako prijašnje dvorište možemo ga nazvati cvijeće naših baka.

Kale (lat. Calla Zantedeschia) se takođe sade u proljeće. Ranije su postojale samo bijele, a sad ih možemo naći i u drugim bojama crvene, roze, žute pa čak i crne. Prepoznatljive su po elegantnom vrlo otmjenom cvijetu više se sade u saksije, nego direktno u cvijetnjak. Zbog svog neobičnog cvijeta često se nalaze u aranžmanima buketa.

Nekim od ovih lukovica treba duži period za nicanje, dok druge imaju brz početni rast, zato imajte strpljenja. Ako primijetite pri kupovini da su lukovice i gomolji malo suvi bilo bi dobro kratko ih potopiti u vodu ili čak u rastvor određenog fungicida kako bi brže nicali, a time obezbjedili zaštitu od patogena.