Pretraga tekstova
Ovo nije vrijeme za presađivanje, ali ipak postoje neki razlozi kada je potrebno intervenisati i obezbjediti novu posudu i supstrat
Od novembra do februara većina sobnih biljaka ima usporen rast i razvoj i tada ih u principu ne treba dirati i presađivati. Najbolji termin za to je početak proljeća kada se one aktiviraju, počinju intenzivni procesi u biljnom tkivu i aktivan rast.
Ipak, postoje slučajevi kada je sasvim opravdano da u zimskom periodu obavite presađivanje. To je povezano s različitim faktorima.
Sama biljka može biti prevelika i sklona je prevrtanju. Korijenov sistem u potpunosti može ispuniti supstrat i nema prostor da se razvija, čak počinje da izlazi kroz otvore za oticanje suvišne vode. Dodatni je problem loša vodopropusnost i prevelika vlažnost i tada se presađivanje obavlja kako bi se spasila biljka.
Supstrat može biti potpuno degradiran, zbijen, sasušen i nije sposoban da primi hranjive materije. Mogu se naseliti pojedine štetočine ili pojaviti bolesti i tada je također neophodno što prije obaviti ovaj zahvat.
Birajte posude koje su nešto veće. Uobičajeno je da se za manje promjere do 15 cm odaberu saksije veće za 2 cm, dok se za šire odabiru veće za 4 cm. Potrudite se da za presađivanje nabavite kvalitetan supstrat koji je bogat organskom materijom, ali da sadrži i dio pijeska ili perlita koji obezbjeđuju dobre vodno-vazdušne karakteristike. Neki supstrati sadrže sporootapajuća đubriva i omogućavaju da zaboravite na dodavanje biljnih hraniva sljedeća tri do četiri mjeseca.
Na dno posude stavite drenažni sloj, a zatim sloj supstrata. Sloj drenažnog materijala u velikim saksijama treba da je debeo bar 3 cm.
Prije presađivanja je potrebno biljku pripremiti. Neophodno je zaliti bar nekoliko sati ranije, a najbolje uveče.
Biljku držite za bazu, okrenite posudu i lagano tapkajte da se korjenova bala sa zemljom odvoji. Ako ne uspijevate, pljosnatim nožem odvojite supstrat s korijenom od stranice posude.
Položite na dno u novu posudu tako da bude oko 1,5 cm ispod ruba i nadopunite supstrat koji lagano pritisnete. Dobro zalijte vodom sobne temperature, ostavite na svijetlom i toplom mjestu i redovno je kontrolišite.
Tagovi
Sobno bilje Presađivanje biljaka Supstrat Saksija Zima Presađivanje u zimu
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.