Povratak starinskog cvijeća: Evo zašto dragoljub ponovo osvaja naše vrtove

Dragoljub (lat. Tropaeolum majus) je starinska ukrasna biljka čiji cvjetovi imaju jaku, najčešće, narandžastu boju koja je nekad krasila svako dvorište. Vodi porijeklo iz Meksika, ali se kod nas odomaćio jer se uzgaja veoma dugo. Odličan je biljni antibiotik i veoma ukusan sastojak salate. Kako posljednjih godina malo više gledamo da neke radnje radimo kako su to radili naši stari, tako je u skorije vrijeme veća potražnja za starim cvijećem, pa je i za ovim dekorativnom cvijetom potražnja veća.

Pored svoje ljepote, zbog svojih osobina bilo bi dobro da ga ima svaka bašta jer sadrži znatne količine vitamina C koji je sastavni dio ove biljke pa su cvjet i mladi listovi idealni za salate. Radi se o jednogodišnjoj zeljastoj biljci koja potiče iz Južne Amerike, tačnije, Perua i Meksika gdje raste kao višegodišnja puzavica. U XVI vijeku prenesena je u Evropu. Odlikuje je jak miris te okrugli listovi izražene nervature. Postoje brojne vrste pojedine su puzavice, a pojedine patuljaste kakve najviše dominiraju kod nas. Razmnožava se generativno, sjemenom, te može iznići i kao samoniklica.

Mlade biljke se presađuju u proljeće, a ako se uzgaja na izrazito plodnom zemljištu, lisna masa pleovlada na uštrb cvjetova.

Listovi i cvjetovi su jestivi i mogu se koristiti kao salata, svježe isjeckani listovi mogu poslužiti kao začin za mlade i meke sireve ili jela od jaja.

Koliko je kompliciran za gajenje?

Odličan je saveznik u bašti, skromnih zahtjeva, potreban mu je samo osunčan položaj i ništa više. Ne zahtijeva gnojidbu, previše plodno zemljište rezultira slabom ili nikakvom cvatnjom.

Najbolje ga je sijati uz kupusnjače, paradajz, krastavac i tikvice kako bi ih zaštitio od štetnih insekata jer osim što privlači gusjenice, privlači lisne vaši i druge štetočine služeći kao mamac, a ujedno štiteći gajeno bilje.

Vrlo je osjetljiv na mraz pa se sa sjetvom u zatvorenom treba započeti tek krajem marta, a presađivati na otvoreno u maju.

Zašto pelargonije zimi cvjetaju na stubištima i prozorima - i treba li ih u tome spriječiti?

Dakle, može poslužitii kao mamac ili čak svojim mirisom odbiti štetne insekte pa se preporučuje sijati oko gredica povrća ili u dnu bašte kao što su to radili i naši stari, kako bi se umanjila upotreba insekticida. Djeluje i kao repelent odbijajući pojedine štetne organizme. Njegovi intenzivno obojeni cvjetovi privlače korisne insekte oprašivače pčele i bumbare, pa i sa te strane ima veliki značaj.

Brojna ljekovita svojstva

Da bi biljke obilno i dugo cvjetale, potrebno ga je redovno prikraćivati, ako se uzgaja na mnanje plodnom zemljištu lististovi će biti manji, a cvatnja obimnija, što i jeste cilj.

Ima i ljekovita svojstva može poslužiti za liječenje infekcija disajnih organa: upale pluća bronhitisa i astme. Takođe, može pomoći kod liječenja urinarnih infekcija, a od listova ovog cvijeta se može praviti i losion protiv opadanja kose po sljedećem receptu: 100 g svježih listova dragoljuba, 100 g korijena koprive i 100 g isjeckane ljute papričice.

Posebno je dekorativan pa se koristi pri uređenju vrtova u pejzažnoj arhitekturi.