Poljsko cvijeće posijano u usjevima moglo bi smanjiti upotrebu pesticida

Sadnja divljeg, poljskog cvijeća na rubovima gredica i obradivih površin gotovo je postala standardna dobra praksa među poljoprivrednicima koji žele smanjiti upotrebu pesticida. Zvuči logično jer, divlje cvijeće privlači dobre insekte kao što su bubamare i pojedine ose koje onda rješavaju lisne uši i druge štetočine. 

S više takvih korisnih insekata moći ćete koristiti manje pesticida. No, u slučaju da imate veću obradivu površinu, nikakve koristi od toga što ste na rubove posijali divlje cvijeće jer, mnogi od korisnih insekata i nisu baš tako pokretljivi i jednostavno neće uspjeti doći do usjeva koji rastu u sredini. 

Cvjetne pruge

U britanskom Centru za ekologiju i hidrologiju jesenas zu započeli s testiranjem nove strategije sadnje divljeg cvijeća te će pratiti što se događa u idućih pet godina na. U slučaju da se radi o velikim obradivim površinama, potrebno je posijati divlje cvijeće na površini širine 6 metara te u razmacima od 100 metara. Cvjetne pruge olakšavaju insektima put usjeva i tamanjenje štetočina, navodi theguardian. 

Početni testovi ukazuju da korisni insekti mogu pozitivno djelovati na cijelom poljoprivrednom gospodarstvu. Naravno, postoji tu i niz komplikacija. Ova strategija nije cjelovito rješenje jer se čak i na farmama ekološke proizvodnje koriste neki od pesticida, a pojedine su studije pokazale da se čak i takvi pesticidi mogu negativno odraziti na sve insekte na takvoj farmi, ali i susjednima. 

Bit će godina kada će pesticidi biti potrebni

U rujnu je glavni znanstveni savjetnik britanske vlade upozorio da je pretpostavka o sigurnom korištenju pesticida lažna. Ovakav je stav uslijedio nakon objavljenih vrlo kritičnih izvješća o pesticidima, uključujući istraživanja koja pokazuju da bi većina poljoprivrednika mogla smanjiti uporabu pesticida bez gubitaka. Čak su i UN izvješća osudila "mit" da su pesticidi potrebni kako bi se svijet opskrbilo hranom.

"Vjerojatno će biti onih godina kada štetočine nisu problem i upotreba pesticida će moći biti znatno smanjena. No, bit će i godina kada će pojedine štetočine ili bolesti prevladati, a to su vremena kada zaista trebate pesticide", rekao je Bill Parker, direktor istraživanja u Odboru za razvoj poljoprivrede i hortikulture.  

Potreban je veliki kulturološki pomak

Dodao je i da je u poljoprivredi potreban "veliki kulturološki pomak", gdje se obično koriste pesticidi, bez obzira jesu li štetočine identificirane. "Većina savjeta za zaštitu usjeva koja se daje u Velikoj Britaniji je od agronoma vezanih za tvrtke koje zarađuju novac od prodaje pesticida", rekao je.

Dakle, istraživanja i vrijeme će pokazati kako pravilno postupati s poljskim cvijećem kao zamjenom za pesticide. No, u svojem malom vrtu uvijek možete sami eksperimentirati te u svaki slobodan kutak posijati nešto od poljskog cvijeća, kao što su divlji makovi, tratinčica, kamilica, ivančica, crvena djetelina, divlja mrkva, ruta, suncokret. 

Foto: Pixabay/jill111