Narod Ozrena čuva tradiciju – berba trave ive na Gostilju ponovo okupila ljude iz raznih krajeva BiH.
I ove godine na ozrenskom vrhu Gostilj, na 773 metra nadmorske visine, u četvrtak, 11. septembra, tradicionalno se brala trava iva, Teucrium montanum. I danas važi ona, 'trava iva od mrtva pravi živa', pa ni kiša nije omela one najhrabrije u porazi za ljekovitom biljkom.
Stare narodne, da je iva 'lijek za sve bolesti', drži se i Bosa Vasić iz Doboja. Ove godine je, kako kaže, kiša padala baš kad treba pa ljekovite travke ima mnogo više nego ranijih godina.
"Kiša me nije mogla omesti da dođem, jer sam prva došla baš zbog trave ive. Dođem ovdje, lijepo nam je, zbog toga što je trava iva jako zdrava, trošimo je, i to sam čula od starih baka da je na Usjekovanje djelotvornija nego obično kad se bere", priča Bosa.
Najviše je koristi za rakiju, a na ovogodišnju berbu povela je i sestru koja inače živi u Njemačkoj. "Prvo travu stavimo u rakiju, tu je najbolja kao lijek, a dobra je i kao čaj za piti. Za želudac je dobro svako jutro popiti čašicu rakije s ivom", govori Bosa.
O ljekovitim svojstvima ive na daleko se čuje, pa se ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine upute ka Gostilju. Prema vjerovanjima i narodnim pričama, ljekovita je samo ako je ubrana na vjerski praznik Usjekovanje glave Jovana Krstitelja.
"Od komšije sam čuo za travu ivu i sa njim sam i došao", kaže kratko Neđo Planinčić, a iz Brčkog se uputila Anđelka Tešić, koja ističe kako je oduvijek imala želju doći u berbu, ali da se prilika nije ukazala sve do ove godine.
"Specifično je što se trava iva bere, ne čupa se, da bi i iduće godine nikla", priča Anđelka, te dodaje da su priroda i okolina prelijepi.
A, nakon dugo godina ponovo je na Gostilj stigla i Vinka Jović iz Bijeljine. Rodom je priča nam iz Donje Brijesnice, ali su je životni putevi odveli dalje. "Ovdje su mi puna pluća, napunim baterije i to je moje, moj Ozren. Ja volim to. Držim do svoje tradicije", dodala je Jovićeva.
Na vrhu Gostilja za berače je pripremljen čaj od ive nabrane prošle godine. Ona se ovdje bere vijekovima, a sama tradicija branja upisana je na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.
"Ozrenci su ponosni na taj element, svjetski a njihov, odnosno naš, i čini mi se da je postalo kohezivni faktor ovog ozrenskog stanovništva. Kad ih pitate, evo i vi ste svjedoci, najstariji kažu da su praksu naslijedili od svojih starih, koji su naslijedili od svojih starih, tako da datirati vijekovima", rekao je direktor Regionalnog muzeja Doboj, Nebojša Dragojlović.
Branje trave ive prilika je i da se okupe prijatelji i rođaci.
Tagovi
Autor