Pretraga tekstova
Zasađen 223 godine prije otkrića Amerike, dud još uvijek plodonosi, a njegovi plodovi i listovi se prikupljaju i koriste.
Nakon izvedbe pjevača Egora pjesme na Beoviziji u Srbiji o najstarijem drvetu na Balkanu, istražili smo malo više o tome šta je Šam dud.
Ovaj najstariji i najpoznatiji crni dud (Morus nigra) na svijetu nalazi se u porti Pećke patrijaršije na Kosovu. Pouzdano se zna, pisao je SerbianTimes, da je star, kako je zablježeno u brojnim manastirskim i drugim knjigama, preko 750 godina. Njega je u jesen 1269. ili u proljeće 1270. godine donio, prolazeći kroz Siriju - oblast Bila ad Šam (današnji Damask), i zasadio treći srpski arhiepiskop Sava II.
To znači da je zasađen 223 godine prije otkrića Amerike. Vjeruje se da je najstariji crni dud u Evropi.
Kako dalje otkriva portalmladi, šam-dud je kao spomenik prirode zaštićen 1957. godine i smatra se prirodnim dobrom prve kategorije. Također, nalazi se i pod zaštitom UNESCO-a.
Viši je od osam metara, obim drveta je 5,8 metara, a prečnik 1,9 metara. Polovinom 20. vijeka, za vrijeme jedne oluje, grom je udario u stablo i prepolovio ga. Dvije grane su polegle po zemlji i ožilile se, a iz njih su izrasle nove krošnje. Stablo je u dobrom stanju, još uvijek plodonosi, a njegovi plodovi i listovi se prikupljaju.
Ovu voćku ne napadaju bolesti, tako da nema potrebe za bilo kakvim hemijskim tretmanom. Plodovi se mogu jesti svježi ili sušeni. U kulinarstvu, koristi se kao bilo koje drugo voće - za sok, džem, kompot, ali i za kvalitetnu rakiju. Listovi za čaj su dobri kao diuretik i kod liječenja šećerne bolesti. Dudinje se koriste za izradu sirupa protiv upale grla.
Inače, kada želimo rešiti problem zagađenja i smoga u gradovima i očistiti zemljište, njegova sadnja pokazala se kao idealno rešenja.
Tagovi
Crni dud Šam dud Najstarije drvo Pećka Patrijaršija Morus nigra Ljekovitost duda
Autorica
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.