Miris ljekovitog bilja u bočici - majka i kćerka proizvode eterična ulja

Netaknuta priroda bogata gustom šumom sa više od 1.200 različitih biljnih vrsta i impresivnom faunom oslikava još uvijek neistraženu Suvu planinu koja se nalazi na jugoistoku Srbije. Ovo zakonom zaštićeno područje čuvar je neprocjenjivih dragocjenosti, između ostalog i velikog prostranstva ljekovitih biljaka.

U podnožju ove planine, pokraj sela Tamnjanica prostire se plantaža sa više od 30 različitih vrsta koje su posijale majka i kćerka sa željom da proizvode eterična ulja. Jedna posketa prijateljici bila je dovoljna da Dragica Stanković, rodom iz Dalmacije kupi dio imanja na kojoj se nalazilo smilje, samo zato što je podsjeća na njen zavičaj. Tako počinje priča o uzgoju ljekovitog bilja na obroncima Suve planine, koju je njena kćerka Milica Stanković Ljubičić iz Niša rado podijelila sa nama.

"Najprije smo kupile plantažu smilja na površini od pet hektara, a onda smo svake naredne godine sijale nove ljekovite vrste, lavandu, matičnjak, nanu, kamilicu, hajdučku travu, kantarion i druge", navodi ona.

Izvozile na veliko

Povoljna mikroklima i ruža vjetrova koja je karakteristična za ovaj kraj omogućila je ovim biljkama da se pravilno razvijaju i daju određene količine eteričnog ulja.

"Odmah smo počele da pravimo eterično ulje od smilja i Francuzima i Britancima izvozili na veliko. Međutim, cijena ulja je znatno pala, pa smo nakon nekoliko godina odlučile da ga ponudimo našem tržištu", kaže naša sagovornica i dodaje da su kasnije pakovali u znatno manjim bočicama, ali i da u to vrijeme nije bilo mnogo proizvođača eteričnih ulja na našim prostorima.

Danas, Milica i Dragica, zahvaljujući instagram stranici Siempreviva ulja koja broji više od 20.000 pratilaca, uspješno promovišu svoj brend.

Prema riječima naše sagovornice, proizvodnja ljekovitog bilja je u potpunosti organska, a to znači da ne koriste apsolutno nijedan hemijski preparat. Korove suzbijaju mehaničkim putem, a veliki problem predstavlja nedostatak radne snage.

Kamenito zemljište i mnogo sunca

Kada su u pitanju uslovi za gajenje ovih biljaka, može se reći da ni malo nisu zahtjevne.

"Ljekovitom bilju pogoduju kamenita zemljišta koja pripadaju najgoroj klasi, a također je važno da ima puno sunčanih dana, jer ukoliko kiša pada u toku berbe, to će se negativno odraziti na prinos ulja", pojašnjava Stanković-Ljubičić.

Kada je riječ o procesu proizvodnje eteričnog ulja, ona navodi da se proizvodi putem parne destilacije.

"Imamo kazan u koji ubacimo biljke, a para služi da izvlači ulje iz njih. Prilikom tog proces dobija se ulje i hidrolat", ističe naša sagovornica i dodaje da je postupak identičan za sve biljne vrste.

A cijene ulja?

Svaka biljka, kaže, daje različiti prinos ulja od čega zavisi i cijena. Jeftinija ulja su od lavande, nane, komorača i bora, dok je najskuplje ulje od ruže, matičnjaka, kamilice i hajdučke trave.

"Cijena 1 mililitra eteričnog ulja od ruže je 1.800 dinara (30 KM, op.ur.) i dovoljno je staviti jednu kap u 30 mililitara neke kreme. Takođe, ovo ulje ima primjenu i u izradi parfema i drugih kozmetičkih preparata."

Važno je napomenuti da se eterična ulja ne primjenjuju direktno na koži, već se razblažuju sa nekim biljnim uljem. Izuzetak je eterično ulje od lavande koje ipak sme da se primijeni, ali samo nekoliko kapi.

Ova ulja se najviše koriste u izradi kozmetičkih preparata, u aroma terapiji, za inhaliranje, u kulinarstvu, saunama, kupkama i difuzerima.

"Najprodavanija eterična ulja su od lavande, smilja, nane, bora, čempresa, kamilice i ruzmarina."

Lavanda za opuštanje, ruzmarin za kosu

Svaka od pomenutih biljaka ima svoju vrijednost i značaj, pa je tako smilje poznato po tome što usporava nastanak novih bora, lavanda se koristi za relaksaciju, dok je nana dobra za respiratorne probleme.

"Ruzmarin se dosta traži za rast kose, a dobar je i za cirkulaciju kada se pomiješa sa nekim biljnim uljem", pojašnjava.

U julu, kaže, imaju najviše posla, a neke biljke imaju i dvije berbe, pa kada se sve poklopi, rade i noću i danju.

"Želimo da posejemo i neke ljekovite biljke kojih nema na našim prostorima. To nam je neki plan za budućnost", zaključuje ona.