Priča koja nosi naziv "Crkvinska kuća" po mjestu Crkvina kod Šamca, započela je prije tri godine, kada je Milan Marinković odlučio da se nakon završenog fakulteta vrati u rodno mjesto.
Kod nas se danas rijetki odlučuju na uzgoj bundeva, posebno golice, sorte porijeklom iz austrijske Štajerske. Ipak, gazdinstvo Marinković odvažilo se na taj korak, i to ne samo u proizvodnji, već u kompletnom procesu nastanka proizvoda.
Od samog početka put je bio jasno definisan - da sve faze, od pripreme zemljišta i sjetve, preko žetve i obrade sirovine, do finalnog proizvoda, drže u vlastitim rukama. Uz oslonac na savremene tehnologije, kupcima nude ono što se danas rijetko nalazi – u potpunosti domaće i prirodne proizvode.
Priča koja nosi naziv "Crkvinska kuća" po mjestu Crkvina kod Šamca, započela je prije tri godine, kada je Milan Marinković odlučio da se nakon završenog fakulteta vrati u rodno mjesto.
"Ipak, prvi koraci napravljeni su još prije pet godina kada sam bio u Novom Sada na fakultetu. Otac je imao namjeru da rasproda mehanizaciju i smanji posao u polju, a radio je oko 20 dunuma zemlje, ali sam ga ja spriječio tada sa svojom odlukom da ću se vratiti kući", započinje svoju priču Milan, koji je po zanimanju master inženjer softvera i do podne programira, a od podne se posveti domaćinstvu. Potom su, kaže krenula istraživanja, kako i u kom smjeru ići, a da ne rade tradicionalnu proizvodnju - zasiješ, skineš i prodaš sirovinu.
Stavili su na papir, šta imaju od mehanizacije, šta je nedostatak na tržištu i čemu da se posvete i imaju svoj proizvod, od sjetve do gotovog proizvoda. Prije tri godine zvanično su osnovali gazdinstvo i krenuli u posao, kada je izgrađena i prostorija u kojoj je zasnovana cijela obrada i proizvodnja, nakon što bundeva dođe do procesa za berbu.
"Odmah smo kupili jednu cjediljku za cijeđenje hladnog ulja od bundeve. Ono što je bilo loše prve godine jesu sami prinosi, koji su bili negdje oko 6kg po dunumu suve sjemenke što je izuzetno malo, jer su očekivani prinosi od 60 do 90 kg po dunumu", kaže Marinković, te dodaje da te godine nije bilo nikakve zarade, ali nisu odustali.
Ipak, loša godina donijela je i dobro, bila je to prilika da se na malim količinama prinosa vidi šta je to šta je još potrebno za kvalitetan proizvoda i na koji način doći do toga.
"Odmah sam, kroz lično finansiranje od posla kojeg radim nabavio pakericu, punilicu za ulje, čepilica, a sve kako bi imali dobru osnovu za rad kada dođu veći prinosi. Godinu kasnije imali smo bolje prinose, oko tonu sjemenke, što nas je povuklo da nabavimo kombajn za bundevu golicu, grtalicu, te još jednu cjediljku, kao i kameni mlin", ističe Milan, te napominje da sve ide dobro dinamikom, u skladu sa planom od pet godina koji su stavili ispred sebe.
Prve godine su uzgajali na tri hektara, a potom povećali na pet i to je površina koju planiraju i budućnosti da obrađuju.
"Bundeva golica je specifična, jer kada se jednom posije na jednom lokalitetu u narednih četiri do pet godina mora se napraviti pauza, kako bi ponovo na istoj lokaciji sijali. Tako da mi u suštini moramo da obrađujemo oko 20 hektara, kako bi u krug mijenjali te parcele”, kaže naš sagovornik dodavši da svoje zemlje imaju samo oko 3 hektara.
Prema riječima ovog mladog domaćina, problema sa zakupom nemaju, jer imaju dovoljne količine dobre zemlje u svom kraju i sve ostalo zakupe od komšija i prijatelja.
Stalni posao koji ima, Milanu onemogućava da posjećuje sajmove i da bude direktno u komunikaciji sa kupcima, ali rješenje je našao.
"Svu prodaju radim putem interneta i sajta Crkvinska kuća. Volio bih da mogu i na drugi način, ali sama proizvodnja, kao i moj stalni posao to ne dozvoljavaju. Ipak, ono što je dobro jeste da su proizvodi takvi da se mogu prodavati putem interneta i brzom poštom", napominje, istakavši kako lokalno stanovništvo može kupovati i na kućnom pragu.
Gazdinstvo Marinković u ponudi ima hladno cijeđeno ulje, protein i sjemenke bundeve golice. "Plan nam je da u budućnosti, naravno ako uspijemo nabaviti adekvatne mašine, radimo i puter od golice, kao i sjemenke sa okusima. Naravno, sve to zahtijeva i nova finansijska ulaganja, što zavisi od prodaje i prinosa."
Milan govori da je zadovoljan sa prodajom, te dodaje kako je BiH perspektivno tržište, a najveći problem je što narod nema kulturu tj. naviku da koristi ove proizvode.
"Takva situacija nije u Hrvatskoj, Sloveniji, tamo čak dobijate u ugostiteljskim objektima upravo ovo ulje. Svi koji su probali naš proizvod bili su izuzetno zadovoljni, što ohrabruje nas da nastavimo da radimo, a i dalje će nam biti fokus na kvalitetu, ne na kvantitetu", kazuje ovaj proizvođač.
Česti kupci proizvoda od bundeve golice dolaze s istim razlogom, tražeći olakšanje za probleme o kojima se rijetko govori naglas. Uvećana prostata, i dalje ostaje tema o kojoj se govori tiho, najčešće tek u krugu bliskih ljudi ili u ordinaciji. Upravo s takvom pričom nedavno im se obratio i jedan kupac. Ono što je, kako navodi Marinković, dalo dodatnu težinu cijelom razgovoru jeste činjenica da mu je doktorica, uz standardnu terapiju, preporučila i ulje bundeve golice kao prirodnu podršku.
Za jedan litar ulja potrebno je 3,5 kg suhih bundevinih sjemenki
"To je prvi dokaz da se svijest o važnosti prirodnih saveznika u očuvanju zdravlja širi i u medicinskim krugovima. Međutim, najljepši dio ove priče leži u tome kako je gospodin odlučio da kupi baš naše ulje. Nije ga privukla reklama, već topla riječ i iskustvo njegovog komšije i starijeg druga. Ta preporuka, data od srca, za nas vrijedi više od bilo koje marketinške kampanje", navodi ovaj domaćin, poručivši kako u tome vide jednako važan razlog za ponos.
Inače, golica koja ima kombinaciju cinka, magnezijuma, Omega-3 masnih kiselina i fitosterola, pomaže kod problema sa uvećanom prostatom i mokraćnom bešikom i smanjuje rizik od bakterijskih upala i obolijevanja od karcinoma prostate.
Gazdinstvo Marinvković dva puta je podržano kroz kapitalne investicije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srspke, što je uveliko olakšalo unapređenje proizvodnje.
"Kroz kapitalne investicije nabavili smo jednu cjediljku za ulje, kao i polirku za bundevu golice, dok smo prošle godine iskoristili za nabavku špatača. Tako da smo kroz dvije godine nabavili tri mašine sa kojima danas radimo", kaže Marinković.
Inače, bundeva golica, Cucurbita pepo var. styriaca, potiče iz Štajerske u Austriji, gdje se uzgaja već vijekovima. Prepoznatljiva je po sjemenkama bez tvrde ljuske, što ih čini posebno pogodnim za ishranu i proizvodnju ulja.
"Koliko sam ja upućen samo su još dvije-tri osobe u BiH koje uzgajaju golicu. Dosta nepoznata kultura nam je bila to u početku, meni, pa i ocu koji je stalno u poljoprivredi bio, pa i danas sa mnom. Nismo imali priliku da čujemo kako i kada koje agrotehničke mjere da primijenimo, što smo kroz ovo vrijeme naučili, a sve kako bi imali što bolje rezultate tj. prinose", kaže ovaj proizvođač, te napominje da su lani otišli korak naprijed i koristili savremene dronove za prskanje i prihranu.
Uvođenjem drona, dobili su bolje prinose, kaže Milan, te napominje da su prilikom tih radova sa traktorom imali gubitke u prinosima.
Fotoprilog
Tagovi
Autor