Kako uzgajati piskavicu?

Piskavica (Trigonella foenum-graecum L.) je toploljubiva, aromatična jednogodišnja biljna vrsta iz porodice Fabaceae. Piskavica je podrijetlom iz Jugoistočne Europe i zapadne Azije. Najveći proizvođači današnjice su Kina, Egipat, Turska i Maroko, dok se na manjim površinama uzgaja u Austriji, Francuskoj, Španjolskoj, Belgiji i Mađarskoj.

Vrlo je cijenjena biljna vrsta, prije svega zbog sjemena, koje ima izrazito aromatično i ljekovito djelovanje. Koliko je sjeme vrijedno može se vidjeti iz citata Muhameda: "Da znate vrijednost ove biljke, plaćali biste njenu težinu u zlatu".

Uvjeti uspijevanja i izbor zemljišta

Piskavica uspijeva na područjima s prosječnom količinom padalina od 400 do 1.500 mm, i prosječnim dnevnim temperaturama od 9˚C do 27˚C.
Za uspješnu proizvodnju piskavice zemljište treba biti rastresito, plodno i s povoljnim vodno-zračnim režimom. Na ovakvom zemljištu piskavica razvija razgranat korijenov sustav, što joj omogućuje bolju opskrbljenost vodom i hranivima za maksimalnu produktivnost. Piskavica ne podnosi teška zemljišta. Može se uzgajati na umjereno kiselim do alkalnim zemljištima, pH 5,5-8,2. Ako je uzgajate u vrtu, obavezno birajte mjesta koja imaju puno direktnog sunca, jer sjenu ne podnosi.

Mjesto u plodoredu i obrada zemljišta

Monokultura joj ne odgovara i na isto mjesto je treba sijati najranije poslije dvije do tri godine. Kao predusjevi pogoduju joj strne žitarice, kukuruz, sve vrste povrća, sirak i sudanska trava, ali ne i soja, grašak, lucerna, suncokret i uljana repica. 

Odmah poslije skidanja predusjeva potrebno je obaviti tanjuranje kako bi se žetveni ostaci pretkulture usitnili i unijeli u površinski sloj zemljišta i time popravila struktura i sačuvala vlažnost zemljišta. Duboku osnovnu obradu zemljišta potrebno je obaviti na dubini od 30-40 cm. Ovom obradom pospješuje se dobar razvoj korijenovog sustava i intenzivniji rad mikroflore, a samim tim i veća aktivnost kvržičnih bakterija. Poželjno je da se poslije jesenske osnovne obrade zatvore brazde i poravna zemljište. Ako ovako postupimo, predsjetvena priprema u proljeće će biti znatno olakšana, a zemljište lakše dovedeno u sitnomrvičastu strukturu. 

Predsjetvenom pripremom treba poravnati i dobro usitniti površinski - sjetveni sloj zemljišta. S obzirom na krupnoću sjemena, piskavica ima izražene zahtjeve prema kvaliteti predsjetvene pripreme zemljišta. Posebno je važno da površinski sloj zemljišta do dubine od 5 cm bude zbijen, čime se omogućuje unošenje sjemena na odgovarajuću dubinu. Ako dobro pripremimo zemljište, olakšat ćemo sjetvu i osigurati ujednačeno nicanje, efikasniju zaštitu od korova, odnosno dobro zasnivanje usjeva. 

Sjetva piskavice

Sjetva se obavlja krajem ožujka, a početkom travnja, kada minimalna temperatura zemljišta dostigne 8˚C. Svako odstupanje od optimalnog roka za posljedicu ima smanjenje prinosa sjemena i zelene mase. Sjetva se obavlja na dubini od jednog do dva centimetra, dok međuredni razmak ovisi od načina iskorištenja, odnosno želimo li proizvesti sjeme ili krmu. Ako želimo proizvesti sjeme onda uzgajamo piskavicu na međurednom razmaku od 40 cm - 50 cm, dok je za proizvodnju krme međuredni razmak manji i on iznosi 10 cm -20 cm. Sjetvena norma također ovisi od načina iskorištavanja kao i od mehanizacije koju posjedujemo, za proizvodnju sjemena potrebna količina sjemena je 10-20 kg/ha, a za proizvodnju krme od 30-40 kg/ha. 

Prinos piskavice

Prinos zelene krme i sjemena varira od sorte i uvjeta uzgoja. Prinos zelene mase se kreće u rasponu od devet do 18 t/ha, a prinos sjemena od 0,5 t/ha do 3,5 t/ha.

Kada se uzgaja za proizvodnju krme, piskavica se kosi u fazi obrazovanja prvih mahuna. Ovu fazu je vrlo važno ispoštovati, jer je tada najveći sadržaj proteina i ostalih hranjivih tvari kako u mahunama, tako i u lišću i stabljikama. Kao i kod svih leguminoza, nakon skidanja usjeva piskavice, zemljište ostaje rastresito i obogaćeno dušikom.

Sjeme je bogato različitim vitaminima B kompleksa (B6, B3, B2, B1, folati), mineralima (Fe, Mn, Cu, Mg, P, Zn, K, Ca, Se i Na ) i aminokiselinama (izoleucin, leucin, lizin i td.) koji povoljno utječu nu organizam.

Pored toga što brašno od sjemena piskavice predstavlja glavni sastojak prilikom pravljenja karija, čaj od smrvljenog sjemena piskavice se također koristi i u narodnoj medicini za izbacivanje sluzi iz respiratornog trakta, pospješuje probavu, smanjuje alergiju i snižava kolesterol i regulira razinu šećera u krvi. Sjeme piskavice sadrži i veliku količinu fitoestrogena koji pozitivno utječu na povećanje grudi kod žena, kao i diosgenina koji povećava potenciju kod muškaraca.

Kao i sa svakim lijekom, tako i s konzumacijom sjemenki piskavice ne treba pretjerivati, jer mogu negativno djelovati na organizam.