Lagano sušenje zemlje imaće bolji efekat na rast korijena nego konstantno zalivanje koje može dovesti do truljenja.
Tokom ljeta, kada naiđu periodi sa visokim dnevnim temperaturama i suncem koje jednostavno rečeno "prži", cvijeću je potrebna posebna njega. Ekstremni uslovi mogu biti prilično iscrpljujući za biljke čak i za one koje ne zahtijevaju često zalivanje i bolje podnose toplotu.
Uobičajno je mišljenje da tokom ljetnih mmeseci kada biljke rastu i obilno cvjetaju treba da ih svakodnevno zalivamo sa mnogo vode. Ipak, treba postaviti pitanje da li velika količina vode pomaže ili šteti biljkama.
Proizvođači rasada i cvijeća kažu da nije potrebno uvek zalivati biljke, dodavati vodu neograničeno, već obratiti pažnju kada se zemlja dovoljno osuši i tek onda umjereno zaliti. Dovoljno da se biljka osveži. Lagano sušenje zemlje imaće bolji efekat na rast korijena nego konstantno zalivanje koje može dovesti do truljenja. Neke biljke dovoljno je zalivati jednom do dva puta sedmično. To će biti dovoljno da se osvježe, a zemlja dobije vlažnost.
Viktorija Fančević iz Apatina (susjedna Srbija, op.ur.) ljubitelj je cvijeća, ima veliki broj biljaka, svaku dobro poznaje i zna kako da ih njeguje tokom cijele godine. Sve biljke su u zasjenjenom prostoru što se pokazalo dobro tokom perioda sa tropskim temperaturama. Ona kaže da ustaje rano, prije pet sati, obiđe cvijeće i tačno zna koju biljku sa koliko vode treba da zalije.
"Ni mi ne pijemo istu količinu vode, pa se mora pratiti kada je vrijeme da se biljka osveži vodom. To zavisi i od kvaliteta supstrata, da li dobro propušta vodu. Zalivam isključivo kišnicom, i zimi i tokom ljeta, skupljam je u veliku burad", kaže naša sagovornica, dodajući da nikada ne zaliva vodom iz česme i creva, jer je takva voda veoma hladna.
Na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva kaže da je najbolje zalivati uveče posle 21 sat kada se i biljke i zemlja ohlade, a kišnica u buradima bude mlaka.
"Sobne biljke ne zalivam često, samo onda kada vidim da se supstrat osušio. Ljubičice zalivam jednom sedmično, a zamiju jednom mjesečno. Baštenske biljke poput lavande i ruzmarina ne vole puno vode, dok peruanski ljiljan voli."
Kako nam priča, starinske muškatle su ovih dana pune cvijeta, a zaliva ih redovno svake večeri.
"Da bi bile zdrave i bezbjedno prošle kroz talas visokih temperatura svaku biljku treba dobro poznavati i odgovoriti blagovremeno na njene potrebe", kaže ona.
Drvenaste biljke, poput anđeoska truba, traže puno vode, naročito tokom toplih letnjih dana. Tada je neophodno skoro svakodnevno zalivanje, i ujutru i uveče.
"Naravno, interval zalivanja zavisi i od veličine biljke, sastava zemljišta. Ne treba ih zalivati po listovima. Ukoliko se lišće pokvasi vrlo brzo oboljeva. Stvoriće se pogodno tlo za gljivice."
Sa druge strane, pojašnjava, ukoliko na listovima ostane vode tokom dana, na tim mjestima će se stvoriti opekotine od sunca.
Ona u svojoj kolekciji ima i pustinjske ruže Adenium Obesum - biljke koje fasciniraju svojim cvjetovima i impozantnim oblicima. Intenzivno cvjetaju tokom jula i avgusta. Iako nose ime ruža, zapravo su sočne biljke, imaju deblje stablo koje je neobičnog oblika.
Oni koji žele neke od najboljih biljaka koje mogu podnijeti ljetno sunce, pustinjska ruža je svakako grm za koji se treba opredeliti.
"Osim zalivanja, cvijeću je potrebna i dodatna njega poput prihrane i zaštite od insekata. Treba ga lagano prihranjivati od marta i povećavati intenzitet do septembra. Tokom maja i juna biljkama je neophodan kalijum, a sada u julu i avgustu fosfor da bi bolje i intenzivnije cvjetale", kaže naša sagovornica, napominjući da je pustinjska ruža veoma osetljiva na insekte i napada je crveni pauk.
Tagovi
Autorica