Pretraga tekstova
Isplata premija za proizvedeno voće u 2024. godini, dobro bi došla voćarima koji su počeli s zimskom rezidbom voća, ali od toga, najvjerovatnije, još neko vrijeme neće biti ništa
U toku je zimska rezidba voćaka, koja se mora uraditi ako se žele visoki prinosi. Vrijeme je to i kada voćari obično dobiju subvencije za proizvedeno i prodato voće. U Republici Srpskoj, prošle je godine otkupljeno oko 40.000 tona voća.
Uskoro bi trebala biti poznata i visina premije za proizvodnju od lani.
Kako trenutno stvari stoje, po kilogramu jabuka, premija bi trebalo da iznosi 0,14 KM. Ista cijena je i za šljivu, dok bi za krušku, mogla da iznosi 0,16 KM/kg.
Malinari mogu da očekuju 0,30 KM, a za svo ostalo voće koje se premira, npr. breskva, višnja, borovnica, trešnja, premija bi trebalo da iznosi 0,20 KM/kg.
Isplata premija za proizvedeno voće u 2024. godini, dobro bi došla voćarima koji su počeli s zimskom rezidbom voća, ali od toga, najvjerovatnije, još neko vrijeme neće biti ništa jer će se u narednom periodu prvo slati rješenja sa odobrenim iznosima premije.
Tagovi
Premija za voće Visina premije Proizvodnja voća Premija po kilogramu
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 2 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano