Pretraga tekstova
Pravo na naknadu štete stiču svi vlasnici eutanaziranih svinja, ne samo oni u čijem gazdinstvu je eutanazirano do pet grla svinja
Poljoprivredni proizvođači u Semberiji, na čijim domaćinstvima je tokom epidemije afričke svinjske kuge izvršena eutanazija svinja, a koji su, u međuvremenu kupili ženska grla za potrebe obnove stočnog fonda, mogu aplicirati za isplatu subvencija, saopćeno je iz Odjeljenja za poljoprivredu Bijeljine.
Istovremeno, napominju kako je izvršena izmjena Pravilnika, odnosno člana 37, prema kojoj pravo na naknadu štete stiču svi vlasnici eutanaziranih svinja, ne samo oni u čijem gazdinstvu je eutanazirano do pet grla svinja, kako je prethodno bilo predviđeno.
"Maksimalan mogući iznos novčane naknade je do 3.000 konvertibilnih maraka po jednom domaćinstvu, odnosno vlasniku domaćinstva, dok je po jednom eutanaziranom grlu to iznos do 200 KM", stoji u saopćenju.
Rok za podnošenje zahtjeva je do 15. decembra ove godine, a obrazac Zahtjeva dostupan je u prostorijama Agrarnog fonda u Ulici Miloša Obilića 51a.
Tagovi
Svinjogojci Eutananazija svinja ASK Afrička svinjska kuga Bijeljina Nadoknada štete Podnošenje zahtjeva
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.