Pretraga tekstova
Navedeni iznos dolazi iz rezervi namijenjenih za elementarne nepogode za proračunsku godinu 2017. Od 1. decembra države članice mogu refundirati određene iznose poljoprivrednicima.
Evropska komisija osigurala je 433 milijuna eura za naknade poljoprivrednicima. Navedeni iznos dolazi iz rezervi namijenjenih za elementarne nepogode za proračunsku godinu 2017., odnosno iz iznosa namijenjenog za izravna plaćanja. Od 1. decembra 2017. države članice mogu refundirati određene iznose poljoprivrednicima.
Unatoč brojnim nepogodama u poljoprivrednom sektoru u protekloj godini, sredstva iz "krizne" rezerve u 2017. godini nisu korištena. Dodatne mjere potpore za neke sektore poput voćarstva, povrćarstva, mljekarskih i drugih stočarskih sektora financirane su iz postojećeg proračuna 2017. godine. Poljoprivrednici koji su imali štete uzrokovane nepovoljnim vremenskim uvjetima u proljeće ove godine, pomognuti su predujmovima za izravna plaćanja za 2018., i odstupanjima od određenih uvjeta vezanih za isplatu zelenih plaćanja.
Koncept rezervi za nepogode i mehanizam nadoknade dogovoren je 2013. tijekom reformi zajedničke poljoprivredne politike i primijenjen je prvi put u proračunskoj 2014. godini. Odbitak se odnosi samo na izravna plaćanja iznad 2.000 eura.
Foto: Pixabay/martaposemuckel
Izvori
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.