• Životinjski otpad
  • 29.07.2019. 08:00

Životinjski otpad postaje problem čitavog regiona

Da je životinjski otpad veliki izvor zaraze pokazuje činjenica da je on dobra podloga za širenje mnogih bolesti. Neke od njih su bolest ludih krava, antraksa, bruceloze i druge bolesti koje ugrožavaju i ljude i životinje.

Foto: Depositphotos/thefutureis
  • 248
  • 42
  • 0

Iako najčešće tolika količina životinjskog otpada završi na deponiji ili u rijekama, o tome da li će otpad završiti na taj način ili biti iskorišten kao izvor zarade odlučuju oni koji upravljaju time, naveo je pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske Dragan Knežević.

Alarmantno je što sav otpad završi u rijekama

U Republici Srpskoj, ali i u čitavoj Bosni i Hercegovini još uvek ne postoji sistem za ovu vrstu otpada koji radi po evropskim standardima, prenosi Blic. Prema navodima izvora, sav životinjski otpad poput životinjskih iznutrica, uginulih životinja, klaoničkog otpada i drugih potencijalno opasnih materija završavaju u rijekama ili na divljim deponijama.

Da je životinjski otpad veliki izvor zaraze pokazuje činjenica da je on dobra podloga za širenje mnogih bolesti. Neke od njih su bolest ludih krava, antraksa, bruceloze i druge bolesti koje ugrožavaju i ljude i životinje.

Tolika količina otpada koja ne bude iskorištena kao sirovina za proizvodnju, nije samo veliki izvor zaraze, već utiče i na mnoge druge segmente. Jedan od problema koji prouzrokuje je da država sa neriješenim pitanjem životinjskog otpada ne može da dobije dozvolu za izvoz crvenog mesa u Evropsku uniju (EU). Bez obzira da li ta zemlja ispunjava sve druge potrebne uslove za izvoz mesa, zbog neriješenog problema sa životinjskim otpadom, ne može da izvozi pomenutu vrstu mesa u zemlje EU.

Sav stajnjak iskoristi i preradi

Mnoge zemlje Evropske unije životinjski otpad iskorištavaju za ostvarivanje većeg profita i prerađuju ga u različite vrste materija koje mogu da budu veoma korisne za ljude i životinje. Njemačka, Italija i Hrvatska od životinjskog otpada proizvode biomasu, struju, proteine, ali i hranu za kućne ljubimce i još mnogo proizvoda korisnih za svakodnevni život.

Iako u pojedinim zemljama regiona, nije još uvek razvijena prerada životinjskog otpada, ipak ima nekih primjera da je iskorištavanje tog otpada za dalju proizvodnju prepoznato kao nešto neophodno. Privrednik Goran Mitrović iz Donjeg Žabara navodi da mu je stajnjak nekada bio veliki teret, a sada to iskorištava, kako ističe, na najbolji mogući način.

"Nekad nam je stajnjak bio veliki teret, a danas, pored ovolike stoke na farmama, nemamo nijednu prikolicu za prevoz stajnjaka, sve se preradi i iskoristi na najbolji način", navodi Mitrović.

Njegova farma ima 10 hiljada svinja i tri hiljade goveda, a svu količinu stajnjaka sa svoje farme koristi za preradu od čega proizvodi biogas i energiju.


Tagovi

Životinjski otpad Uslovi za izvoz Bolest ludih krava Dragan Knežević Goran Mitrović Proizvode biomasu Stajnjak


Autorica

Andrijana Glišić

Student žurnalistike i ljubitelj digitalnih medija.