Veliki potencijal, mali učinak: Gdje je zapelo s organskom poljoprivredom u BiH?

Organska poljoprivreda u Bosni i Hercegovini (BiH) još uvijek je u početnoj fazi razvoja. Kupovina organskih proizvoda ograničena je uglavnom zbog niskog nivoa proizvodnje i potrošnje uvezenih organskih proizvoda, navedeno je u Akcionom planu za razvoj organske poljoprivredne proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je pripremio Alen Mujčinović profesor s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Sektorom za poljoprivredu i prehrambenu industriju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumastva.

Istaknuto je kako je u nekoliko studija, primijećeno da potrošači u BiH percipiraju organske i tradicionalne/domaće proizvode kao iste te stoga nisu spremni platiti veću cijenu.

90 organskih proizvođača

"Nedostatak nacionalnog zakonodavstva, ali i činjenica da su promotivne aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti potrošača o organskim poljoprivrednim proizvodima ograničene na sajmove i vrlo mali broj TV/radio nastupa. Kao rezultat toga, sheme etiketiranja često gube svoju komunikacijsku ulogu, kao i ulogu izgradnje povjerenja i lojalnosti kupaca", ocjenjuje Mujčinović u dokumentu.

Općenito, kako dodjaje, organska proizvodnja u BiH je diverzificirana, u malim količinama, prehrambeni lanac organskih proizvoda je u početnim fazama razvoja, a prodaja proizvoda vrši se direktno ili na "zelenim" pijacama, vrlo često bez adekvatne premium cijene.

U Akcionom planu se navodi da se prema službenim izvještajima FiBL-a (Willer i sar., 2024.), 2.495 hektara koristi se za organsku proizvodnju, što je i dalje vrlo nizak postotak (0,1%) ukupnog obradivog zemljišta u BiH. Prema istom izvoru, 195.668 ha koristi se za sakupljanje divljih biljaka, šumskih plodova, voća i gljiva. Prema podacima, postoji 90 organskih proizvođača.

Poticaji su i dalje niski

Autor ističe da nerazvijeni i neučinkoviti sistemi podrške poljoprivrednoj proizvodnji (gotovo nepostojeći u sektoru organske poljoprivrede) i dalje predstavljaju glavni problem za daljnji razvoj sektora. "Bez jasno definisanih razvojnih ciljeva i elemenata modernih javnih politika zasnovanih na
činjenicama, praćenju i evaluaciji, sektor ne može postići ozbiljniji rast i razvoj", navodi.

Napominje da je početni zamah za razvoj organske poljoprivrede u Bosni i Hercegovini gotovo izgubljen i iako je organska poljoprivreda prepoznata kao održiv izvor i potencijalna tržišna niša za poljoprivredne proizvođače, poticaji su i dalje niski.

"Cilj predloženih aktivnosti je da se da holističko rješenje za takve probleme, da se pruži 'oslonac' proizvođačima tako što će se ponuditi različiti mehanizmi finansiranja s jedne strane, ali i potaknuti potražnja za organskom poljoprivredom tako što će se organizirati različite aktivnosti koje imaju za cilj da uključe potrošače u odgovornu potrošnju", navodi Mujčinović.

Kompletan Akcioni plan za razvoj organske poljoprivredne proizvodnje u FBiH, dostupan je na link.