Upotreba piljevine u poljoprivredi

Jesen je period u godini kada pripremamo drva za grijanje tokom zime. Nakon rezanja drveta u dvorištima ostaje piljevina koju možemo iskoristiti. Ona ima osobinu da upija veliku količinu tečnosti, poboljšava strukturu zemljišta čineći je rastresitijom, sprečava rast korova i formiranje pokorice. To je otpad organskog porijekla i možemo je upotrijebiti na mnogo načina.

Prilikom upotrebe piljevine treba obratiti pažnju da ona zakiseljava zemljište, posebno piljevina od četinara, i apsorbuje azot iz zemljišta u procesu razlaganja. Ove osobine piljevine su razlog zašto mnogi izbjegavaju koristiti piljevinu, ali pravilnom upotrebom to možemo izbjeći.

Piljevinu možemo da koristimo kod kultura koje rastu na kiselim zemljištima (ph od 5,5 do 6), poput borovnice, kiselice, rabarbare, četinara, rododendrona.

Upotreba na slabokiselim i neutralnim zemljištima

Ukoliko piljevinu želimo koristiti za kulture koje rastu na slabokiselim i neutralnim zemljištima potrebno je piljevinu pomiješati sa alkalnim materijama: pepelom, krečom, dolomitnim brašnom, mljevenom kredom. Kada se dodaju dolomitno i krečno brašno treba dodati i đubriva bogata borom.

U procesu razlaganja piljevina troši azot. Taj azot usvaja iz okoline i da bi se riješio taj problem piljevina se miješa sa azotnim đubrivima. Kao izvor azota koriste se đubrivo od koprive, svježe pokošena trava, đubrivo od živine i ovaca (bogati su sadržajem azota). Na jednu kantu piljevine treba doći 200g azota rastvorenog u vodi.

U procesu razlaganja piljevina troši azot.

Obično se piljevina pomiješa sa pepelom i nakvasi sa vodom u kojoj je rastvoreno neko azotno đubrivo. To se izmiješa, spakuje u vreće za smeće i ostavi 2 do 3 sedmice. Ako je temperatura viša ostavi se kraći vremenski period. Na ovaj način se dobija piljevina koja nema negativnih efekata na zemljište i biljke. Ovako pripremljena piljevina je odličan malč.

Malč od piljevine

Da bi imao efekat sloj malča od piljevine treba biti debeo od 3 do 5cm. Ovakav malč je pogodan za jagode, maline, bijeli luk. Najbolje je ovaj malč koristiti tokom proljeća i ranog ljeta, jer će se veoma brzo razgraditi i imati ulogu đubriva. Krajem ljeta debeo sloj malča spriječiće isparavanje viška vlage i negativno uticati na višegodišnje biljke.

Piljevina se može koristiti kao malč za staze i između gredica. Malč od piljevine spriječiće rast korova i prljanje obuće tokom kišnog perioda.

Kompostiranje, dimljenje, uzgoj gljiva

Odličan je materijal za kompostiranje. U kompostnu masu piljevina ulazi kao smeđi materijal i potrebno je miješati sa zelenim materijama: svježom travom, kuhinjskim otpadom, stajnjakom.

Malč od piljevine spriječiće rast korova i prljanje obuće tokom kišnog perioda.

Upotrebljava se za dimljenje mesa i ribe. Piljevina od listopadnog drveća (hrasta, javora, topole, bukve) možemo iskoristiti za gajenje gljiva. Ona je supstrat za rast micelije gljiva.

Možemo je iskoristiti za čuvanje korjenastog povrća, jabuka. Piljevina će apsorbovati višak vlage. U rasadničarskoj proizvodnji koristi se za zagrijavanje, a koristi se i u eko građevinarstvu. Piljevina je dobra stelju za životinje, jer dobro upija nečistoće.

Foto: Pixabay.com/jackmac34