U Posavini žele na deminiranom zemljištu pokrenuti eko proizvodnju

Nedavno je u Mjesnoj zajednici Brka iz Brčkog pokrenuta inicijativa i priča od strane Nevladine organizacije Posavina bez mina da se zemljište koje je deminirano stavi u funkciju. NVO je ukazala na površine koje su bile pod minama, kojih je naviše u Omerbegovači, Boderištu i Lipovcu. To su ogromne površine poljoprivrednog plodnog zemljišta koje se  godinama ne obrađuju.

Ivo Marković prezentovao je detaljno o deminiranom području i površinima Brčko distrikta BiH. Svjetlanu Pavlović, rukovoditeljicu NVO na pitanje kako se rodila ideja za ovakvim projektom odgovara:

"I sama se pomalo bavim organskom proizvodnjom, imam malu baštu. Imali smo želju iskoristiti ovo zemljište, a takođe i pokrenuti ljude da sebi obezbjede dodatna sredstva za život", pojasnila je.

Odmorno zemljište idealno za organsku proizvodnju

Kao stručni saradnik ove NVO i sama sam istakla da je pokretanje organske poljoprivredne proizvodnje na ovakvom neiskorištenom zemljištu jedna od ideja za samozapošljavanje, tim više što je projekat o samozapošljavanju od strane Vlade Bečko distrikta još u toku. Ukazala sam na značaj dugogodišnjeg odmornog zemljišta kako je ono idealno za organsku  proizvodnju. Zemljište je u stvari jedan od prvih preduslova za proizvodnju po organskom principu, a značaj same organske proizvodnje za zdravlje ljudi, a i okolinu je ogroman.

U EU je proizvodnja po organskom principu u velikoj ekspanziji. Primjerice, Danska postaje 100 % zemlja sa organskom proizvodnjom, a mi nismo postigli ni minimum od 2% koji je potrebno ostvariti za ulazak BiH u EU.

Danska rekorder u eko proizvodnji i spremna za globalni uspjeh

Podatak iz Vlade Brčko distrikta nije pozitivan za ovo lokalno stanovništvo. Niti jedan poljoprivredni proizvođač nije iskoristio sredstva za podsticaj Vlade Brčko distrikta za organsku proizvodnju.

Problem s plasmanom i tržišnim viškovima

Dosta dobro poznavajući probleme proizvođača, jedan od razloga je i taj da imaju problem sa plasmanom i sa konvencionalno proizvedenim proizvodima koji su znatno jeftiniji od proizvoda proizvedenog po organskim principima jer poljoprivredna proizvodnja nije organizovana i javljaju se često tržišni viškovi. Nekontrolisan uvoz povrća i voća iz drugih zemalja guši domaću proizvodnju tako da se ovdašnji poljoprivredni proizvođači plaše da li će takav  proizvod prodati koji je znatno skuplji od onog proizvedonog na konvencionalni način.

Inače, ova organizacija postoji od 2005., a radi i djeluje na prostoru cijele BiH.

Brinu i o ljudima stradalima od mina

"U stalnoj smo komunikaciji sa ljudima i pratimo njihove probleme i potrebe. Osim što vršimo markiranje i deminiranje površina, naša NVO brine i o ljudima stradalim od mina. Otuda se i rodila ideja da deminirano područje pretvotimo u obradive površine. Nije nam prvi put da pomažemo žrtvama od mina da pokrenu svoj vlastiti biznis. Prateći njihove zahtjeve i potrebe zaključili smo da se ti ljudi obično žele baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Često su ograničenih fizičkih sposobnosti i žele raditi od svoje kuće. Tako je i nastala ideja da radimo projekte u poljoprivredi", priča Pavlović pojasnivši da su neki od projekata iz oblasti agraru formiranje baza podataka starih autohtonih sorti više voćnih vrsta u cilju očuvanja starih sorti ovog kraja. 

"U cilju pomoći stradalima od mina da pokrenu vlastiti biznis donirali smo sušare za voće i ljekovito bilje, vodili smo zainteresovane za poljoprivrednu proizvodnju u obilazak voćnjaka i radili na njihovoj edukaciji istih", zaključila je Svjetlana Pavlović.