Proizvođači organske hrane udruženi u Biodistrikt Kolubara - jedini u Jugoistočnoj Evropi

Osnovan u maju prošle godine u selu Tolić u Opštini Mionica, Biodistrikt Kolubara je prvi takve vrste u Srbiji, ali i u Jugoistočnoj Evropi. Zasnovan je na principima i modelu organske poljoprivrede i udruživanja proizvođača, sa ciljem razvijanja održivih lokalnih prehrambenih sistema, unapređenja upravljanja lokalnim resursima, kao i pospješivanja ekonomskog i socio-kulturnog razvoja oblasti.

"Pre dvije i pol godine to je bio nivo naučne fantastike, nešto što je i u svijetu tek počinjalo da se razvija. Italija se može smatrati kolijevkom ovog koncepta. U maju 2023. napravljeni su prvi koraci, bio je dobar odziv poljoprivrednika, istraživača, fakulteta, medija i zato je region Kolubare i odabran kao pilot područje za uspostavljanje prvog biodistrikta u Srbiji i Jugoistočnoj Evropi", rekla je Ivana Simić, glavna tajnica Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organika", prilikom posjete medija ovom biodistriktu.

Prednosti Kolubarskog regiona

Od osnivanja, ističe, započeta je misija da kroz saradnju doprinese lokalnom regionalnom razvoju. Kolubarski okrug ima velike prirodne, društvene i kulturno-historijske prednosti koje do sada nisu iskorištene na pravi način.

"Počelo se sa grupom organskih proizvođača koja nije bila velika, ali se u početku nismo vodili kvantitetom. Bilo je bitno da su ljudi u ovom regionu Kolubare brzo prepoznali ono što mi pričamo i šta želimo da uspostavimo, pa se tako krenulo u formiranje biodistrikta."

Kako je dodala, koristili su prednosti i karakteristike lokalnog podneblja kako bi bili originalni.

"Nismo se strogo držali onoga što biodistrikt predstavlja u svijetu, već da priča bude potpuno prilagođena Srbiji", pojasnila je Simićeva.

Originalan koncept

Model Biodistrikt Kolubara je napravljen tako da uspije u Srbiji, prilagođen je prilikama, situaciji na terenu i mentalitetu i to se pokazalo kao uspješno.

"Dobili smo veliko priznanje od mreže za tu metodologiju koju prati, a Biodistrikt Kolubara je prepoznat na međunarodnom nivou. Postao je dio međunarodne mreže ekoregiona i uvršten je na njihovu službenu mapu, i to sve za manje od godinu dana otkako smo ušli u ovaj proces", naglasila je ona.

Statistika pokazuje da je seosko stanovništvo po godinama staro i da nosioci poljoprivrednih gazdinastava imaju uglavnom više od 65 godina. To otvara pitanje i da li će za koju deceniju imati ko da se bavi poljoprivredom? Ovakav model mogao bi biti i prekretnica da se mladi ljudi ohrabre i počnu baviti poljoprivredom.

Primjer bi mogao biti Pavle Đorđević (naslovna fotografija, op.ur.) koji je od 2017. godine pokrenuo organsku proizvodnju u selu Gornja Bukovica, a sada obavlja i poslove koordinatora Biodistrikta Kolubara.

"Kada se odlučivalo koji kraj će biti biodistrik, da li Zlatiborski okrug, južna ili istočna Srbija, izbor je pao na Kolubarski okrug, jer je ovdje već saradnja između organskih farmi, turističkih agencija i drugih subjekata, pa ga je bilo lako i formalno osnovati", kaže Đorđević.

Čuvaju se priroda, biodiverzitet i resursi

Osim organske proizvodnje, veoma je važno očuvanje prirode i biodiverziteta, ali i da se očuvaju resursi.

"Na primjer, oreže se voće, pa se isjeckano granje stavi kao prvi sloj. Pokosi se trava i to bude drugi sloj, potom se stavi sijeno i to predstavlja sendvič model. Onda se to sve malo razgrne, ubaci se zemlja i posade biljke", pojašnjava on, dodajući da taj perma model kreće da se razlaže, kompostira i tu poraste zdrava biljka.

"Ona ne mora da se đubri, nema okopavanja, manje je korova, a ujedno, iskorišteni su resursi iz okoline. Neće biti otpada, a ljudi su uglavnom to spaljivali, što nije dozvoljeno, a i štetno je za okolinu."

Perma model koji Đorđević primjenjuje na svom imanju je takav da nema više oranja, freziranja zemljišta, a biodiverzitet je buknuo.

Kvantitet ili kvalitet - lako je odabrati

"Organska proizvodnja je regenerativna, oživljava cijelu prirodu, ne koristi hemijska sredstva. Na nekim površinama smo obustavili obradu zemljišta, pa su se pojavile neke nove vrste biljaka", navodi on.

Kako ističe, u ovom kraju sada postoji i organska farma sa bušama, autohtonom pasminom goveda, koja je u početku brojala pet, a danas ima oko 30 grla.

Zajedno za zdraviju hranu: Organski proizvođači okupili se na imanju Biljane Keserović

"One su samoodržive, zahvalne za uzgoj, potrebne prirodi. Iako su niskoproduktivne, kvalitet njihovog mesa i mlijeka je na visokom nivou i one su nam neka vrsta prekretnice, da stanemo i zapitamo se čemu težimo, kvantitetu ili kvalitetu", zaključuje on.

Naredni korak je da se uradi takozvana harmonizacija proizvodnje i osigura komplementarnost proizvoda, što podrazumijeva da jedni uzgajaju mrkvu, drugi ciklu, treći nešto treće i da se na taj način osigura zajednički nastup na tržištu.

_{Naslovna fotografija: AK grafika/Organela/Borka Marković}