Paradajz, jagode, paprika na balkonu - može! Prijavite se na besplatnu radionicu

Tamo gdje asfalt često nadjača zemlju, rađa se prostor za nešto novo - za biljke, znanje i žensku snagu. Ako ste i vi među onima koje žele mijenjati grad "iz betona", onda je radionica "Pow’her: Urbana poljoprivreda" događaj koji trebate posjetiti.

U organizaciji NVO "Žene za žene International", ovaj događaj 29. maja otvara vrata svim Sarajkama koje žele učiti, dijeliti iskustva i pokrenuti zelene promjene u svojoj zajednici.

Proizvodnja hrane u urbanom prostoru

Doktorica poljoprivrednih nauka, docentica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerzitetu u Srajevu, autorica više knjiga o urbanoj poljoprivredi i učesnica brojnih projekata posvećenih održivoj proizvodnji hrane, dr Emina Sijahović, bit će voditeljica ove radionice, a na samom početku razgovora za Agroklub, objašnjava suštinu "urbane poljoprivrede".

"Najjednostavnije rečeno urbana poljoprivreda je proces proizvodnje hrane u gradovima, dakle u urbanom prostoru. Prvi put se pojavljuje uslijed globalne urbanizacije i potrebe za razvojem održivih gradova. U BiH u zakonima, planovima i strategijama ne postoji još uvijek, ali svakako da je u praksi ima", kaže Sijahović, dodavši kako sam koncept ima niz ekoloških i ekonomskih prednosti.

U širem smislu urbana poljoprivreda se može definisati kao društveni pokret koji zajednice nastoji učiniti održivima, zdravijima te smanjiti ugljični otisak u gradovima. Uz jednostavniji pristup zdravijoj, svježoj hrani, prema riječima naše sagovornice, stanovnici gradova mogu se snažnije pouzdati u regionalno uzgojene proizvode umjesto da im hrana dolazi iz dalekih zemalja.

"Time se značajno smanjuje trošak hrane i resursi koji su potrebni da bi ona stigla od polja do stola. Mogu jesti svježije i zdravije obroke što povećava svijest o zdravlju i unapređuje stil života", pojašnjava, kazavši kako je možda i najveća uloga urbane poljoprivrede upravo socijalizacija stanovništva, druženje što pozitivno utiče na kolektivnu svijest i zdravlje.

Konkretni primjeri

Kao što ste već istaknuli u BiH još uvijek u zakonskim okvirima, pravilnicima i strategijama nema koncepta urbane poljoprivrede, međutim, na terenu se vide neki prvi koraci, postoje li neki konkretni primjeri tzv. "urbanih vrtova" u BiH?

Poznato mi je da je 2023. godine zvanično stavljena u funkciju prva urbana bašta i senzorni park u Sarajevu, kreirana kao jedinstven vid podrške djeci i mladima s poteškoćama u razvoju koji pohađaju Školu za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje, na području Novog Sarajeva.

Također, Općina Novi Grad Sarajevo svake godine ima javni poziv za iskazivanje interesa za korištenje zemljišta na kojem ima pravo raspolaganja u poljoprivredne svrhe, a koje se nalaze na lokalitetima: Brdo Mojmilo, Bačići, Rajlovac, Reljevo i Buća Potok-Zrak.

Sarajevska Općina Centar u saradnji sa Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom uspješno je realizovala projekat Urbana poljoprivreda - "Veliki odmor u urbanom vrtu", gdje je dodijeljen mali plastenik za pet osnovnih škola u kojem su učenici uzgajali povrće, jagode, ljekovito i začinsko bilje i plodove koristili u školskim kuhinjama. Sve češće viđam i na balkonima, krovovima i prostorima ispred kuća, zgrada u Sarajevu, posađene korisne biljke, te me sve češće ljudi zovu za savjet jer žele da počnu da sade paradajz ili jagode na balkonu i to me iskreno raduje.

Svjetski fenomen

Kada se kaže proizvodnja hrane na "malim prostorima" u gradu, na šta se konkretno misli?

Uprkos povećanoj urbanizaciji u cijelom svijetu, urbana poljoprivreda je postala svjetski fenomen. To je zapravo odgovor na preveliko opterećenje betonom i besplanskom izgradnjom koji uvodi održivost u mjesta lišena biljnog života. Moderna tehnologija i postojeće znanje o poljoprivredi omogućili su inovativne načine za uzgoj hrane na iznimnim mjestima. To je ustvari bilo koji prostor na kojem su posađene korisne biljke. Može biti balkon, vrh zgrade, prostor ispred zgrade, gredice i slično.

Koliko ovakve i slične radionice pomažu u podizanju svijesti, ali i popularizaiciji koncepta "urbane poljoprivrede" ?

Na ovoj radionici je plan da bude oko 15 učesnika, međutim, u prvom danu od objave događaja već je bilo 6 prijavljenih što govori da su ljudi zainteresovani, a samim time i da se polako podiže svijest stanovništva. Mislim da je i krajnje vrijeme da svi počnemo voditi računa o tome šta jedemo, kakvu hranu konzumiramo. Ujedno je ovo i poziv svim zainteresiranim da se prijave na ovu besplatnu radionicu, a prvi korak je prijava i popunjavanje online obrazca.

Online obrazac za prijavu dostupan je ovdje.

Namijenjena svim ženama

Šta je to što interesanti mogu očekivati od predstojeće radionice i kome je namijenjena, kojim targetiranim grupama?

Radionica je prvenstveno namijenjena svim ženama bez obzira na starosnu dob, a cilj je da se učesnice upoznaju sa mogućnostima koje urbana poljoprivreda nudi.

Također, iz nevladine organizacije "Žene za žene International" pozivaju na radionicu uz poruku da i u sivilu grada možemo zasaditi promjenu – doslovno!

I za kraj, preporuka onima koji možda neće biti u prilici prisustvovati radionici, ali i znatiželjnim čitateljima Agrokluba, koje su to kulture najpogodnije za uzgajati kroz koncept urbane poljoprivrede?

Kroz ovakav vid uzgoja od povrća je najlakše uzgojiti salatu, špinat i blitvu, a nešto teže paradajz i papriku, zbog specifičnosti uzgoja, ali nije nemoguće, uz malo više truda. Od voća to su naravno jagode, a početnicima prvo preporučujemo uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, poput mente, lavande, bosiljka i ruzmarina.

Radionica je najavljena za 29. maj 2025. godine u terminu od 13:00 - 17:00 na lokaciji Sist’Her centar, Ferhadija 19/II, Sarajevo.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/MP_Foto/Emina Sijahović}