Organsko je budućnost? U RS više od 100 sertifikovanih proizvođača

Na imanju Mihajla Gavrića iz Stanara održani su "Dani organske proizvodnje" na kojoj su predstavljeni voćari, povrćari i pčelari.

Ova proizvodnja u RS postepeno raste, a u prilog tome ide podatak da je na kraju prošle godine bilo 105 sertifikovanih i proizvođača u periodu konverzije. Najviše ih je na području Hercegovine i Krajine.

Upravo je manifestacija na imanju Mihajla, koji je jedini sertifikovani proizvođač organskog meda u Srpskoj, bila prilika da oni koji se već bave ovom proizvodnjom razmijene iskustva, a oni koji su potencijalno zainteresovani da steknu nova znanja.  

Mnogo je odricanja

Gavrić na svom imanju ima 87 pčelinjih zajednica, dok na tri hektara ima mješoviti zasad voća - aronije, šljive, kupine, te lješnjaka.

"Pčelinjak mi je okružen šumom, a u blizini nema ni ratarske proizvodnje. Organska proizvnja nije laka, nekoliko puta sam htio da odsutanem, sigurno pet puta do sada. Vrlo težak period konverzije, gdje morate sav vosak da zamijenite. Mnogo je tu odricanja", kaže Gavrić. 

Ističe da je osnova pčelarske proizvodnje vosak.

"Zato što pčela produžava generaciju u saću, prvo skladište meda je vosak i ako tu nemamo kvalitet onda nam se dešavaju bolesti. Kod bolesti koristimo sve organske preparate, imamo zasađenu majčinu dušicu, kad se stavlja gljiva iz prirode ubrana", istakao je te dodaje da mikrolokacije danas igraju značajnu ulogu u prinosima.

Prozivodi sve traženiji

Ovi su proizvodi sve traženij, potvrđuje i Biljana Keserović iz Banjaluke koja već pet godina na kućnu adresu kupaca dostavlja jabuke, kruške i jagode, kao i sezonsko povrće iz plastenika.

"Dug je bio put da se dođe do ovoga i predstavi tržištu. Sve je u ovom sektoru, sam pristup biljci, održavanje. Ja bih voljela da nas ima mnogo više, savjetujem da ljudi uđu i da nas ima i ako neko već želi da to radi", kaže Biljana, te dodaje da je najsrećnija kad neko kaže 'možeš li mi donijeti mrkvicu, imam bebu'.

Puno toga se izvozi

Četvrti put organizuje se ova manifestacija od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a osim uzgajivača ljekovitog bilja u Srpskoj se povećavaju i površine pod plastenicima te žitaricama. 

"Više od 55 farmi u sistemu je organske stočarske proizvodnje, a registrovano je i nekoliko proizvođača sira. Puno toga se izvozi van granica Republike Srpske. Izvoz vrši oko deset proizvođača, a zastupljene su sve zemlje Evropske unije, Švajcarska, Amerika, Kanada", kaže Dragana Zec, načelnik Odjeljenja za organsku proizvodnju u resornom ministarstvu.

Kontrolu i sertifikaciju rade akreditovane kontrolne organizacije od strane Evropske komisije, a prema riječima Zecove, prođu ih svi proizvođači koji su u sistemu RS.

Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije koji je prisustvovao ovoj manifestaciji, istakao je da se u Srbiji organskom proizvodnjom bavi više od 6.000 proizvođača, koji su u posljednje dvije godine uduplali izvoz.

"Čak i konvencionalni proizvodi sve više liče na organske, jer su ljudi na tržištu shvatili da žele zdravu hranu i da znaju šta to znači, prostor za to je veliki. Ono što bi bilo najbolje da bi se tržište osvojilo je formiranje organizacija, zadruga, kooperativa koje bi zajedno radile na izvozu i imale ozbiljan finansijski plan", kaže Jovanović.

Potražnja na domaćem, ali i inostranom tržištu za organskim proizvodima sve je veća što je šansa za proizvođače.