Na 70 ha otišli stepenicu iznad eko proizvodnje

Prema mojim dosadašnjim saznanjima Poljoprivredno gospodarstvo "Drvo života" tvrtke Palavra d.o.o. u Ugarcima, u selu udaljenom 8 kilometara sjeverozapadno od Požege najveće je i najbolje organizirano biodinamičko gospodarstvo u Hrvatskoj. Vlasnica je Lucija Palavra, Hrvatica koja od 1984. godine živi i radi u Švicarskoj.

Tamo se, kaže bavila različitim poslovima, udala se za švicarskog poduzetnika. Ta vrijedna i poduzetna žena uložila je mnogo novca, truda i rada kako bi zaokružila svoje imanje u lijepoj prirodi na prekrasnim obroncima Požeške gore.

70 ha biodinamičke proizvodnje kraj Požege

"Imamo 70 hektara zemlje, od toga je 10 hektara nasada lijeske, 12 hektara su livade i pašnjaci, a ostali dio su oranice na kojima uzgajamo žitarice: zob, pir i pšenicu, lucernu i druge leguminoze i konoplju. Na gospodarstvu imamo 21 govedo pasmine limousine u sustavu krava-tele. Izgradili smo zgradu sa skladištima za žitarice i ostalim pratećim prostorima, nabavili smo svu mehanizaciju potrebnu za poljoprivredu. Osim mene na gospodarstvu je stalno zaposleno još troje ljudi, a kada je veći obim posla kod nas rade i sezonski radnici", upoznaje nas sa glavnim karakteristikama svoga gospodarstva gospođa Lucija Palavra, majka petero djece.

Životne snage Rudolfa Steinera

Za biodinamičku, odnosno biološko-dinamičku poljoprivredu koja se temelji na idejama Rudolfa Steinera, utemeljitelja antropozofije odlučila se 2008. godine. Pronašla se u osnovnoj Steinerovoj tezi da je postojanje "životne snage" u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem ovako uzgojene hrane u organizam unosi kozmičke sile koje imaju svoje djelovanje na biljke i životinje.

"U Švicarskoj sam došla kontakt sa antropozofijom i proizvodima iz biodinamičke proizvodnje i htjela sam svoje životno uvjerenje potaknuto Steinerom ostvarivati u svakodnevnom životu kroz svoj posao, a istovremeno pokušati motivirati i druge ljude da krenu istim putem u proizvodnji organske hrane. Nisam imala nikakvu obiteljsku zemlju, pa sam ovdje u Ugarcima počela kupovala komad po komad zemlje, korak po korak, i tako da sada imamo lijepo gospodarstvo u kojemu zaokružujemo proizvodnju organske hrane", kaže žena kojoj je biodinamika postala stil života.

Imaju prestižni certifikat Demeter

U stvaranju svog projekta otpočetka ističe veliku pomoć Snježane Pešut Pilon, više stručne savjetnice za ekologiju Savjetodavne službe Požeško-slavonske županije.

"Lijepo je imati jedno imanje na svom području, pratiti kako se sve to razvija i svi zajedno učimo u tom procesu učimo. Biodinamičko gospodarstvo Drvo života jedino je u Hrvatskoj koje ima prestižan certifikat Demeter. Iako je biodinamika zaživjela u pravom smislu riječi, još se slažu neke kockice i elementi. Na imanju imaju zaokružen ciklus: životinje u sustavu krava-tele, proizvodnju komposta, oranične površine u svrhu uzgoja za životinjsku hranu i uzgoj lješnjaka, kao kulture na vrhu piramide proizvoda tog gospodarstva", kaže Snježana pešut Pilon. Pojašnjava i zašto je biodinamička poljoprivreda na jednoj višoj razini od ekološke?

"Na samom početku ekološke poljoprivrede prvo se napusti korištenje mineralnih gnojiva i pesticida, ali to nije kraj. Biodinamika ima još jedan duhovni aspekt i on je ugrađen u samo ponašanje ljudi. Znači, razumijevanje prirode i rad ljudi ne samo na fizičkoj razini, nego cijela prisutnost čovjeka kada radi sa zemljom je onda obuhvaćena."

Čovjek najvažniji u cijeloj priči

Upravo to potvrđuje i gospođa Palavra, koja kaže da je u biodinamičkoj poljoprivredi čovjek jedna od najvažnijih poveznica.

"On je važno biće u toj cjeloj priči. Čovjek je taj koji radi, gradi i povezuje. Znači, od njegovih misli i djela proizlazi sve. Imamo univerzalne prirodne zakonitosti koje se očituju i posebno su one vidljive u poljoprivredi gdje jedno biće služi drugom biću, i kroz promatranje se uočava gdje se trebaju dati dodatni impulsi, ili gdje se treba jednostavno ostaviti da ide tako kako je to priroda predodredila.

Ja imam jedan poseban odnos prema mojim životinjama, ja ih smatram dostojnim poštovanja i cijenim njihov doprinos u cijelom ovom prirodnom ciklusu proizvodnje organske hrane.

Govorim iz svoga iskustva. Kad sam kupila zemlju ona je bila u jako lošem stanju, nije bila humusa. Strukturu smo počeli popravljati leguminozama, zelenom gnojidbom, gnojidbom kompostom koje sami pripravljamo, tretiranjem biodinamičkim pripravcima. Dakle, dobrim odabirom kultura, radovima mehanizacijom kada nije mokro postepeno oživljavamo tlo i dovodimo ga u nekakvo normalno stanje za biodinamičku proizvodnju", kaže Palavra.

Prenosi na ljude tračak radosti, ljubavi i svijesti

Ova žena je stalno na relaciji Hrvatska-Švicarska. Kaže, to može zahvaliti obitelji koja ju podržava u njezinim projektima. Suprug je također poduzetnik, pa uz petero djece imaju razumijevanja jedno za drugo. "Za neke druge ljude možda je to nerazumljivo kako živimo i radimo, ali drži me ta velika ljubav prema zemlji, prema poslu koji radim i općenito prema ljudima i prirodi i svemu što me okružuje."

Za sada joj je glavni proizvod lješnjak koji kao biodinamički proizvod plasira i prodaje u Austriji i Švicarskoj. Želi surađivati samo s partnerima koji će, kako kaže, njezine proizvode upotrijebiti na dostojanstven način, jer joj nije u prvom planu profit, nego življenje u skladu sa idejama Rudolfa Steinera i širenje te ideje.

"Bitno mi je da putem svoje svoje hrane prenosim na ljude onaj mali tračak radosti, tračak ljubavi, tračak svijesti koje nosimo u sebi i jako mi je stalo da dođu do tih proizvoda. Nisu mi u prvom planu financijski rezultati".

Kada smo posjetili njezino gospodarstvo pogostila nas je sa ukusnim i zdravim prženim lješnjacima, pastom od lješnjaka koja je odličan dodatak prirodnom jogurtu, uljem od lješnjaka i od konoplje i kolačima od pirovog brašna (pir je prastara pšenica) .

Dani biodinamičke poljoprivrede

Kako bi širilo ideju o drugačijem načinu uzgoja i proizvodnje organske hrane na području Požeštine, ali i šire u Hrvatskoj, Poljoprivredno gospodarstvo Drvo života u suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem Obris iz Požege i Savjetodavnom službom, Podružnica požeško-slavonske županije, organiziralo je upravo ovih dana Dane biodinamičke poljoprivrede. Između ostalih predavanja o biodinamičkoj poljoprivredi, po čemu je drugačija od drugih proizvodnji hrane, zašto je potrebna, kako je živjeti, održali su Zoran Petrov iz Udruženja za biodinamičku poljoprivredu Srbije i Vivienne Scheidler iz IVA-Farme, edukativnog centra za organsku i biološko-dinamičku poljoprivredu Srbije.

U subotu, 8. listopada, u Poljoprivredno-prehrambenoj školi Požega stručno-znanstveno predavanje o biodinamičkoj poljoprivredi potkrijepljeno znanstvenim rezultatima održat će Dr. Uli Johannes König iz istraživačkog kruga za biološko-dinamička gospodarstva u Darmstadtu, a u nedjelju, 9. listopada, na gospodarstvu Drvo života taj stručnjak za biodinamiku vodit će tečaj izrade biodinamičkog pripravka BD 500.

Žele izrađivati vlastite biodinamičke pripravke

"Izrada pripravka BD 500 bi trebala biti svojevrstan uvod u početak pripremanja ostalih biodinamičkih pripravka na gospodarstvu. Iduće godine bi krenuli u sakupljanje bilja i počeli raditi sve pripravke koji su nužni za biodinamiku. Željeli bismo oformiti jednu radnu grupu za izradu pripravaka na našem području, to nam je bitno, ne da ih ne kupujemo sa strane, nego da ovdje razvijemo tu priču i da to ovdje zaživi", kaže snježana Pešut Pilon.

Vlasnica gospodarstva Drvo života Lucija Palavra zadovoljna je onim što je do sada učinila u okrupnjavanju gospodarstva i proizvodnji po biodinamičkim načelima. Nada se da će Dani biodinamičke poljoprivrede na kojima okuplja istaknute stručnjake biti novi iskorak njezina gospodarstva na animiranju zainteresiranih za biodinamiku, te da će zaživjeti proizvodnja pripravaka.

"Namjera nam je širenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu, okoliš, te život i zdravlje. Želim ljude zainteresirati za biodinamičku poljoprivredu, želim im ukazati i na mogućnost drugog prilaza životu, drugog prilaza prirodi i sveopćem življenju", kaže Lucija, vatrena zagovornica proizvodnje organske hrane zauzimajući se za koncept održivog gospodarenja Rudolfa Steinera.