Jedan kilogram organskog đubriva može da zamijeni 5 do 10 kilograma stajnjaka. Kako to izgleda sa finansijske strane?
U organskim, peletiranim, đubrivima prisutno je manje azota, fosfora i kalijuma, ali i mikroelemenata koji biljke mogu da koriste, bilo u vegetaciji ili mirovanju. U zimskom periodu voćkama je potrebno manje azota, a u proljeće više.
I mineralna đubriva imaju iste oblike azota, fosfora, kalijuma, dostupne biljkama, ali, proces pravljenja je drugačiji. Poznato je da konvencionalna mineralna đubriva ostavljaju za sobom siromašno zemljište jer, za razliku od organskih, uništavaju korisnu mikrofloru i faunu.
Što se tiče azota, najbolji i najbrži način njegovog usvajanja je amonijačni oblik, koji biljka može koristiti odmah, za razliku od đubriva koja azot sadrže u amidnom obliku. Na vrećama, obično je prikazan kao ukupni azot, što znači da je prisutan u različitim hemijskim oblicima, uključujući organski azot, amonijak, nitrate, nitrite i ostala jedinjenja azota.
Amonijačni oblik odmah se ugrađuje u biljke, dok je nitratnom obliku azota potrebno vrijeme, ne dugo, da se pretvore u amonijačni oblik, ali, to znači da biljka mora da troši reserve energije za taj proces.
S druge strane, amonijačni oblik duže je dostupan biljkama jer se sporije troši i biljka može da računa na njega u dužem vremenskom periodu. Ovdje se postavlja i pitanje količina organskih đubriva po biljci, odnosno, hektaru.
Mujkanović: Postoji interes za izvoz peletiranog gnojiva, zapinje na domaćim procedurama
Iz iskustava na terenu 1 kilogram organskog đubriva može da zamijeni 5 do 10 kilograma stajnjaka, odnosno, 1 tona zamjenjuje 5 do 10 tona zgorjelog stajnjaka. Ali, s finansijske strane, za sada, to nije pogodno za proizvođače. Vreća organskog đubriva od 25 kilograma, zavisno od proizvođača, košta od 17 do 55 KM, a prikolica od tri tone stajnjaka, oko 350 KM.
Ovo znači da je isplativije koristiti organska, peletirana, đubriva, na manjim površinama, najbolje do 0,5 hektara. Na tolikoj površini, rod borovnica, malina, ribizli, kupina ili jagoda, može biti dovoljno isplativ za proizvođača, a da troškovi đubriva, tj. ishrane, ne budu preveliki.
Zna se da, ukoliko u zemljištu nema dovoljno azota, porast biljaka se smanjuje, listovi počinju da žute i crvene, a usporava se i rast korijena. Amonijačni oblik više je otporan na visoke temperature, za razliku od npr. uree, u kojem je prisutan u amidnom obliku. Iako se azot iz uree još brže razgrađuje, nije poželjno da se aplicira na temperaturama višim od 25 stepeni.
Osim azota, u organskim đubrivima, prisutan je i fosfor, najčešće u obliku fosfor pentoksida koji se brže razgrađuje što je važno imajući u vidu slabu pokretljivost fosfora, kao i kalijum koji je dobar za stresne uslove, rast korijena i proizvodnju enzima.
Tagovi
Autor