Knjiga Tiho proljeće je kamen temeljac modernog ekološkog pokreta

U dokumentarnom filmu "The New Yorker at 100", koji prati prvi vijek rada ovog uglednog američkog sedmičnika, reditelj Marshall Curry ističe nekoliko priča koje su oblikovale njegov identitet. Među njima su legendarni rad Johna Herseyja o Hirošimi, Trumanov Capote s djelom "Hladnokrvno ubojstvo" i Rachel Carson sa svojim člancima o opasnostima pesticida i zaštiti okoliša, koji su kasnije pretočeni u knjigu "Silent Spring (Tiho proljeće)".

Kada je u jesen 1962. godine objavljeno djelo ove morske biologinje, rijetko tko je mogao predvidjeti da će ono postati temelj modernog pokreta za zaštitu okoliša.

Razorna šteta pesticida

"Dolazak proljeća više ne najavljuju jata ptica koja se odnekud, s juga, vraćaju, a rana jutra, nekad ispunjena njihovim veselim cvrkutom, sada su čudno tiha,“ napisala je Carson na početku svog djela.

A ono je spojilo preciznu naučnu analizu s oštrom društvenom kritikom, pokrenuvši pokret koji je promijenio američku i svjetsku politiku zaštite okoliša.

Već cijenjena zbog svojih radova o moru, autorica je u ovom djelu dokumentirala razornu štetu nanesenu okolišu neselektivnom upotrebom pesticida, posebice DDT-a. Rad je bio više od naučne studije. Predstavljao je i oštru optužnicu protiv kemijske industrije zbog širenja dezinformacija te protiv javnih dužnosnika koji su nekritički prihvaćali marketinške tvrdnje.

Poticaj za pisanje ovog kapitalnog djela bio je pismo koje je autorica u januaru 1958. godine dobila od prijateljice Olge Owens Huckins, koja je opisala masovno ugibanje ptica na svom posjedu nakon zaprašivanja DDT-om protiv komaraca. Upravo ono je potaknulo Carson da započne četverogodišnji projekat prikupljanja podataka o stotinama incidenata izloženosti pesticidima, analizirajući pritom i ljudska oboljenja te ekološku destrukciju.

Koncept "biocida"

Otkrila je da su mnogi pesticidi razvijeni kroz vojno finansiranje znanosti nakon II. svjetskog rata. Posebno je kritizirala program suzbijanja vatrenih mrava Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA) iz 1957. godine, koji je uključivao zračno zaprašivanje privatnih posjeda mješavinom DDT-a i nafte, što je dovelo do pomora stoke i divljih životinja, ali u konačnici nije uništilo mrave.

Središnja tema knjige je snažan, i često negativan, utjecaj koji ljudi imaju na prirodni svijet. Carson je tvrdila da se pesticidi zapravo trebaju nazivati "biocidi" jer njihovi učinci rijetko ostaju ograničeni samo na ciljane nametnike. Posebno je kritizirala bioakumulaciju sintetičkih pesticida u ekosistemima.

Evropsko licemjerje: Zabranjeno kod kuće, prodano u inozemstvo, uvezeno natrag

Dok je radila na istraživanju i pisanju, Rachel Carson se suočavala s vlastitom bolešću. Godine 1960. otkrila je ciste u lijevoj dojci, što je rezultiralo mastektomijom, a kasnije je saznala da boluje od raka dojke koji je metastazirao. Unatoč narušenom zdravlju, nastavila je raditi na revizijama teksta.

Nakon objave knjige, uslijedila je žestoka reakcija hemijske industrije. Kritičari su napadali njezine vjerodajnice, nazivajući je "fanatičnom braniteljicom kulta ravnoteže prirode". Preokret u javnom mnijenju dogodio se nakon televizijskog specijala CBS Reports-a 1963. godine, gdje se autorica pojavila nasuprot agresivnim predstavnicima industrije, a reakcije su bile toliko snažne da su potaknule kongresnu reviziju opasnosti od pesticida.

Godinu kasnije je preminula.

David Attenborough: Knjiga koja je promijenila naučni svijet

Nasljeđe koje je ovaj naslov iza sebe je neprocjenjivo: knjiga je izravno utjecala na osnivanje američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) 1970. godine, dovela do potpune zabrane DDT-a za poljoprivrednu upotrebu u SAD-u 1972. godine te postala okupljalište novog društvenog pokreta 60-ih koji je utjecao na razvoj ekologije i ekofeminizma.

David Attenborough izjavio da je "Silent Spring" vjerojatno knjiga koja je najviše promijenila naučni svijet nakon "Postanak vrsta" Charlesa Darwina. Čak i 60 godina nakon objave, ona ostaje podsjetnik na to kako znanstvena istina, pretočena u snažnu riječ, može promijeniti smjer historije.