Ostatak od ispijene kafe (talog, soc), na razne načine djeluju pozitivno na neke biljke, te se može koristiti kao prehrana za njih, jer sadrži kalijum, azot, magnezijum i fosfor.
Kafa u našoj kulturi ima posebno mjesto. Ona nije bilo kakav napitak, jer je prati poseban ritual, bilo da je pijemo sami ili u društvu. Ali nije samo da ljudi uživaju u njenom okusu, ostatak od ispijene kafe (talog, soc), na razne načine djeluju pozitivno na neke biljke, te se može koristiti kao prehrana za njih, jer sadrži kalijum, azot, magnezijum i fosfor.
Talog od kafe se može stavljati u kompost. Ja ga tako koristim i tu se razgrađuje sa ostalim biootpadom do zrelog komposta. Međutim, talog od kafe možete koristiti i stavljajući ga direktno u/na zemljište ili oko biljaka kao đubrivo. Ali ovdje morate biti pažljiviji, jer je talog od kafe kiseliji i može narušiti kiselost, odnosno pH vrijednost zemljišta, pa ga upotrebljavajte umjereno ili mješajući ga s pepelom koji je alkalan kako bi neutralisali kiselost.
Zapravo, trebate biti pažljivi kao i s većinom prehrane koju dajete biljkama. Prije upotrebe, talog od kafe možete malo prosušiti, biće vam lakše kontrolisati količinu koju nanosite oko biljaka.
S druge strane, kulture koje vole da rastu na kiselijim i blago kiseli zemljištima će ga obožavati, pa ako uzgajate bobičasto voće (borovnica, ribizla, brusnica, aronija) te maline, kupine, jagode, budite opuštenije ruke. Dosta ga voli cvijeće, naročito ruže, hortenzije, azaleje, rododendroni, ciklame, gladiole, ljiljani. Ako uzgajate hortenzije, znate da se boja njihovog cvijeta mijenja zavisno od hemijskog sastava zemljišta, odnosno kiselosti zemljišta. Ukoliko rastu na neutralnim do alkalnim zemljištima, boja cvjetova je crvenija, odnosno ružičasta.
Mijenjajući pH zemljišta u kiselije, njihova boja prelazi u plavo, a to možete postići dodavanjem taloga kafe kao prihranu biljci. Od povrtlarskih kultura, na talog od kafe pozitivno djeluju mrkva i rotkvica, tako da ga prilikom sijanja ovih kultura, možete dodati sa zemljištem.
Gliste, koji su veliki pomoćnici u svakoj bašti i više nego dobrodošle, obožavaju talog od kafe, te ih na ovaj način možete privući u baštu. Ukoliko uzgajate gliste obradujte ih što češće možete.
S obzirom da je kafa jako aromatična, talog od kafe, odnosno kofein koji sadrži, može poslužiti i da otjera posjetioce koji vam nisu dobrodošli u bašti. Ako vam smetaju mravi, oko površine koju želite zaštiti, pospite talog od kafe. Većini vrtlara veliku štetu prave puževi, te su im oni noćna mora i oni koji žele da uzgajaju na što prirodniji način svoje kulture, osmišljavaju razne načine da puževe otjeraju. Talod od kafe i ovdje može biti dobar pomoćnik, jer i njih odbija. Psi i mačke su takođe jako osjetljivi na mirise, tako da i njima smetaju, pa ukoliko ne želite da vam se muvaju po povrću, talog od kafe može pomoći.
Talog od kafe ima višestruku primjenu i u domaćinstvu, te se koristi u neutralisanju neugodnih mirisa u frižideru tako što ćete u otvorenu posudu staviti talog od kafe i postaviti ga u frižider da prikuplja mirise. Može vam pomoći i oko uklanjanja mirisa s kože, tako što ćete ga utrljati i isprati vodom. Pored toga, talogom od kafe možete očistiti i mrlje sa posuđa.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Tatjana Suhajček
prije 8 godina
@Strikano zapravo sve sto se koristi kao prihrana biljkama, treba se biti oprezan. Pepeo je alkalan i dize pH vrijednost zemljistu. Ukoliko je zemljiste samo po sebi alkalno, pepeo moze nanijeti vise stete nego koristi. Svaka biljka ima svoje uslove u kojima voli rasti po bilo kojem zahtjevu, pa tako i prema kiselosti zemljista. S druge strane, pepeo je dosta bogat raznim mikrolelemntima i izvor je kalcijuma, kalijuma i fosfora. U svakom slucaju, u svemu treba biti umjeren i znati kako i sta na najbolji nacin primjenjivati i cuvati zemlju.
Strikano
prije 8 godina
Uvidio sam da pepeo iz peći za grijanje nije dobar za biljke jel ih spaljuje ostaje zemlja bez ičeg.