Pretraga tekstova
Hrvatska bilježi najveći rast površina pod ekološkom proizvodnjom u EU u razdoblju od 2012. do 2022. godine, objavio je Eurostat, dodajući da su na razini EU one dosegnule 16,9 milijuna hektara.
Površine korištene za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u EU nastavljaju se povećavati i 2022. dosegle su 16,9 miliona hektara, što je porast u odnosu na 15,9 miliona hektara 2021. i 14,7 miliona hektara 2020. godine, objavio je Eurostat.
Naime, prema njihovim podacima pretprošle godine površina korištena za ekološki uzgoj zauzimala je 10,5 posto ukupne korištene poljoprivredne površine u EU.
U zadnjih deset godina, točnije između 2012. i 2022. površina korištena za eko uzgoj povećala se u gotovo svim zemljama EU, a objavili su kako su najveće stope ekspanzije u ovom razdoblju bile u Hrvatskoj (za 306 posto), Portugalu (278 posto) i Bugarskoj (182 posto).
Najveći udio površina za ekološki uzgoj u ukupno korištenim poljoprirvednim površinama u EU bio je u Austriji (27 posto), Estoniji (23 posto) i Švedskoj (20 posto). Nasuprot tome, Eurostat je saopćio kako je udio ovih površina ispod pet posto bio u pet zemalja, s najnižim udjelima na Malti (ispod jedan posto), Bugarskoj i Irskoj (obje po dva posto).
Tagovi
Ekološka proizvodnja Površine pod eko uzgojem Eko uzgoj u EU Eko uzgoj u Hrvatskoj Rast eko površina
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.