Očekuje se da će temperature na većem dijelu kontinenta biti toplije od prosječnih. To, međutim, ne znači da neće biti hladnih talasa i dana. A padavine?
Globalne temperature za septembar 2020. bile su više nego u bilo kojem prethodnom, objavila je u svom izvještaju Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S). Prošli je mjesec bio 0,63°C iznad prosječnih septembarskih temperatura standardnog tridesetogodišnjeg klimatološkog referentnog razdoblja (1981.-2010.).
Deveti mjesec ove godine bio je za 0,05°C topliji od istog perioda prošle, a za 0,08°C topliji od onog 2016., prethodno najtoplijeg i drugog najtoplijeg septembra.
"Širom Europe prosječne temperature takođe su dosegle rekord, oko 0,2°C više od prethodnog najtoplijeg 2018. U velikom dijelu kontinenta bilo je nadprosječno toplo, posebno u jugoistočnoj Europi", navode u svom izvještaju.
Naučnici C3S-a dalje otkrivaju da i 2016. - najtoplija kalendarska godina zabilježena do danas - i 2020. trenutno pokazuju malo odstupanja u pogledu podataka do danas, što znači da su prosječne anomalije globalne temperature između 1. januara i 30. septembra ove dvije godine prilično slične. S tim da je 2020. za isto razdoblje toplija od 2019. Napominju i da će klimatski obrasci kao što je La Niña uticati na to hoće li ova godina postati najtoplija zabilježena.
Zbog suše u Europi niži prinosi, a kasni i sjetva ozimih usjeva
A kada je riječ o ovoj vremenskoj pojavi, koja se, istina, pojavljuje u tropskom Tihom okeanu, uticati će na vrijeme u čitavom svijetu. Tako na meteo servisu Severe Weather Europe pišu kako se, nakon što je La Niña prošla Kanadu i Sjedinjene Države, njen mlazni tok seli na Atlantik. Ondje, istina, gubi direktan uticaj, ali se spaja sa vremenskim sistemima Atlantika.
Ishod je još uvijek nepredvidiv, no vrlo je vjerovatno da će La Niña oslabiti sjeverniji protok s Atlantika na Europu. A to bi značilo, kako piše ovaj meteo servis, ponovno blažu zimu.
"Europu već sada obilježava puno toplija zima i manje šanse za razbijanje tog uzorka povremenim prodiranjem hladnog zraka. Očekuje se da će temperature na većem dijelu kontinenta biti toplije od prosječnih. To, međutim, ne znači da neće biti hladnih fronti i hladnijih dana. To samo implicira da će prodiranja hladnije zračne mase biti rjeđa na cijelom kontinentu", zaključuju.
Kada je riječ o padavinama, Europa je ponovno neutralna, s naznakama jače kiše nad Skandinavijom, zbog veće učestalosti oluja koje se kreću tim područjem.
Tagovi
Autorica
