Dok čekamo prvo džemre, "vraća" nam se zima: Bit će i snijega

U petak i u dane predstojećeg vikenda, 14. i 15. februara, vrijeme neće biti u potpunosti u skladu godine u kojem se nalazimo, kažu meteorolozi. Naredni dani vratit će bar u centralnim planinskim i predplaninskim područjima Bosne i Hercegovine zimu i donijeti novi snježni pokrivač, najavljeno je u srednjoročnoj prognozi FHMZ-a.

Narodna prognoza predviđa "odlazak zime" kada udari prvo džemre, u zrak i to 19. februara. Drugo udara u vodu 26. februara, a treće u zemlju 5. marta. Datumi inače simboliziraju buđenje prirode, najprije kroz topliji zrak, zatim kroz promjene u vodama, a na kraju zagrijavanje zemlje i početak novog životnog ciklusa.

Očekujte i mraz

No, zvanična prognoza najavljuje dosta nestabilan period do kraja drugog mjeseca. Na jugu i sjeveru zemlje padavine uglavnom u obliku kiše, koja bi u Hercegovini mogla biti i obilnija. Početkom naredne sedmice izgledan je snijeg i u nižim područjima Bosne. Vjetar uglavnom slab do umjeren pretežno sjevernog i istočnog smjera.

Minimalne temperature zraka varirat će uglavnom između 0 i 5 u Bosni, u Hercegovini od 4 do 7°C. Najviše dnevne temperature između 6 i 11 u Bosni, od 8 do 13°C na području Hercegovine. Početkom naredne sedmice mraz u Bosni. Jutarnje temperature mogu se spustiti do -4°C.

U periodu od 19. do 26. februara prema raspoloživim sinoptičkim kartama nastavit će se nestabilno vrijeme sa kišom u Hercegovini i susnježicom i snijegom u Bosni. Veće količine padavina očekuju se od 22.februara.

Jutarnje temperature varirat će uglavnom između -5 i 1 u Bosni, do 3°C u Hercegovini, najviše dnevne između -1 i 4 u Bosni do 7°C u Hercegovini.

Pregledajte voćnjake

Trenutno je u voćnjacima jabučastog i koštičavog voća, aktuelna zimska rezidba, gdje se uklanjaju zaraženi stari ostaci biljnog materijala, koji predstavljaju sklonište za prezimljavanje štetnih insekata, navedeno je u sedmičnom agrobiltenu RHMZ-a.

Također, ističu da je u voćnjacima, kao i na parcelama pod pšenicom, registrirana veća brojnost aktivnih rupa od glodara. Najugroženije su površine pod lucerkom, kao i voćnjaci gdje su površine neobrađene, jer su opali plodovi hrana za glodare u toku vegetacije i zime.

U nedostatku hrane glodari se hrane korijenjem voćaka, posebno jabuka i krušaka. Oštećenja koja prave često dovode do slabljena, pa i sušenja
voćaka.