Pretraga tekstova
Ona nema korijen, listove niti fotosintezu te parazitira na biljci domaćinu. Najčešća je na djetelini, ali voli i paradajz, krumpir, papriku i druge sočnije vrste
Nakon posljednje kiše u svom sam vrtu uočila dobro poznatu parazitsku biljku pod nazivom vilina kosica (Cuscuta ssp.). Ugnijezdila se između rajčice i obavila oko slaka i malča kojim sam prekrila tlo. Njezina jarko žuta boja (iako može biti i crvenkasta), odmah mi je alarmirala na uzbunu.
Počupala sam ju, skupa s biljkama, čak i listovima rajčice oko koje se uvila te iznijela iz vrta.
Naime, ovo je parazitska biljka koja pripada porodici Convolvulaceae. U narodu se koriste i nazivi vilina vlas, kosica, vlasulja, puzica, pripuzuca, kokotica, predence. Ona nema korijen, listove niti fotosintezu te parazitira na biljci domaćinu. Najčešća je na djetelini, a općenito bira sočnije vrste pa ju tako uz paradajz možete naći i na krumpiru, paprici, mrkvi, vinovoj lozi, ružama, kupini, ali i drugim vrstama.
Vrlo je česta i uočljiva na površinama pod djetelinom i lucerkom. Čim se pojavi, brzo se širi te napadnuta mjesta ostaju doslovno ogoljena. Biljke zaostaju u porastu, slabe, a kada ju vilina kosica prekije, potpuno uvenu.
Vrlo je invazivna i dovoljan je komadić kojega niste uklonili da se "prihvati" za biljku domaćina i nastavi parazitirati. Naime, osim sjemenom koje ima klijavost 6 godina, razmnožava se i vegetativno, fragmentacijom odnosno kidanjem dijelova stabljike. Ona koristiti sve svoje dijelove kako bi se proširila na nove površine.
Važno napomenuti da se ne smije koristiti za ishranu stoke niti voditi životinje gdje ona raste jer im u svježem stanju može naštetiti, izazvati bolest i uginuće. Osušena gubi štetna svojstva, ali i smanjuje kvalitetu sijena, sjenaže i silaže.
Prenosi i neke viruse koji izazivaju biljne bolesti.
Sve su ovo dovoljni razlozi da čim ju uočite, uklonite iz vrta, livade, polja. Bacite ju u smeće ili spalite.
Budući da je u mom vrtu do sada nije bilo, pitala sam se kako je do nje došlo. Moguće je da sam ju unijela pokošenom djetelinom kojom sam malčirala vrt. Osim toga, on je pun bilja kakve baš vilina kosica voli pa ću narednih dana morati dobro paziti kako bih ju iskorijenila i uklonila što dalje od svojih biljaka.
Tagovi
Vilina kosica Žuta biljka Žuta lozica Biljka parazit Što je to Invazivna biljka
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.