Pretraga tekstova
U većim gradovima postoje mjesta za odlaganje drvaca, a najčešće je riječ o eko otocima.
Nakon što prođu blagdani, sjaj našeg božićnog drvca polako počinje blijedjeti. Uljepšalo nam je blagdanske dane, unijelo mirise i harmoniju, no sada ga više ne trebamo. Stoga se svake godine postavlja pitanje - što učiniti sa starim božićnim drvcem?
Najlakši i najčešći način za uklanjanje jest jednostavno ga izvući iz kuće (uz ostavljanje nagomilanih iglica). U gradovima postoje mjesta za odlaganje drvaca, a najčešće je riječ o eko otocima.
Budući da je riječ o biljnom materijalu, radi se o najmanje štetnom proizvodu kojeg se može odložiti u prirodu. Riječ o krutim zimzelenim iglicama pa je potrebno duže vrijeme razgradnje, piše magazin Modern Farmer.
Ipak, postoje i bolja rješenja od prethodno navedenog.
Stroj za usitnjavanje drveta
Neki veći svjetski gradovi primjerice raspolažu strojem za usitnjavanje drveta pa tako i božićnih drvaca, koji je na raspolaganju građanima na korištenje. Drvca ćete se ovim putem riješiti na ekološki prihvatljiv način, a dobiveni proizvod moguće je iskoristiti za malčiranje ili u slične poljoprivredne svrhe.
Hranilica za ptice
Ukoliko imate vrt (a niste kupili živo drvce), staru jelku možete iskoristiti kao pomoć ptičicama u zimskoj oskudici hrane. Na drvce možete postaviti hranilice za ptice, a za hranu mogu poslužiti kokice ostale od novogodišnjeg slavlja. Iako je jasno da je prilikom toga potrebno ukloniti ukrase, treba obratiti pažnju i na uklanjanje svega na što bi se ptičice mogle nehotice ozlijediti ili čak ugušiti. Nakon nekog vremena, drvce će se samo osušiti i moći ćete ga bez problema usitniti na manje komade te ukloniti.
Smještaj za ribice
Iako se čini pomalo neobično rješenje, drvce možete primjerice odložiti u obližnji ribnjak ili jezero, gdje ono može poslužiti kao smještaj za brojne stanovnike, poput riba i drugih vodenih stvorenja, koje će u njemu pronaći sigurnost. Ipak, pri tome treba imati na umu da je jako važno provjeriti je li drvce tretirano određenim štetnim sredstvima i naravno provjeriti s lokalnim vlastima je li takvo odlaganje prihvatljivo.
Zaštita od erozije
Također, postoji mogućnost da će drvce nekome biti od potrebe. Stoga je uputno pitati da li će ga netko u okolici moći iskoristiti. Primjerice, takva drvca mogu poslužiti kao dobra zaštita od erozije, a vrlo vjerojatno će poslužiti i šumarskom društvu.
Ukras vlastitog vrta
Ukoliko je moguće pilom drvce isjeckati na manje komadiće, moguće je od ostataka izraditi vrtne gredice i napraviti ukras u vlastitom vrtu.
Ono što ni u kojem slučaju ne bi trebalo činiti jest cijepati božićno drvce pored kamina ili bilo kakvog izvora vatre. Zimzeleno bilje je izrazito zapaljivo, stoga i ovaj puta pozivamo na oprez, kojega nikada dosta!
Foto: Shutterstock
Tagovi
Božić Blagdani Božićno drvce Božićna jelka Uklanjanje božićnog drvca Eko otok Zimzeleno bilje
Autorica
Više [+]
Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.