Šta je dobro znati prije kupovine ili razmjene sjemenja?

Kako očistiti i sačuvati sjeme? Koje treba fermentirati, a koje ne? Kako izgleda mahuna rotkvice, a kako sjeme mrkve? Neka su od pitanja na koja je odgovarala Dunja Zbiljski, voditeljica ZMAG-ove Društvene banke sjemenja.

Dio svake dobre pripreme za novu vrtlarsku sezonu je nabava sjemenja i zato, prije nego krenete u kupnju ili razmjenu, obratite pažnju na ove savjete.

Česta greška - hibridne biljke

Česta greška je skupljanje sjemenja nekog povrća koje vas je oduševilo obilnim i krupnim plodovima, a da pritom niste sigurni u njegovo porijeklo. Na primjer, kupili ste na tržnici sadnice muškatne tikve ili ste kupili plod, izvadili sjemenke i posijali ih. Biljka je narasla, ali nije bilo ni cvijeta ni ploda.

"Ljudi zaborave da postoje hibridne biljke koje često izgledaju lijepo, veliko, otporno, ali njihovo sjeme neće prenijeti te osobine“, spominje Dunja dodajući kako smo sjetvom takvog izgubili dragocjeni prostor u vrtu, vrijeme za sjetvu onog koje bi dalo plod kakav želimo i, ono najgore, nismo imali urod.

Druga greška koja može donijeti razočaranje je ako skupite sjeme biljaka koje su se iskrižale s biljkom iste vrste, ali različite sorte. Tako ste potencijalno dobili rog papriku koja je ljuta jer su u njenoj blizini rasle chili papričice.

"Mrkve se jako vole iskrižati s divljom mrkvom koje ima posvuda, zato sam ih stavljala na posebno izdvojeno mjesto. Ali svašta se zna dogoditi kod križanja, dinje s okusom krastavaca ili obrnuto, cvekle s okusom blitve i slično. Još uvijek ipak izdvajam visoke i niske sorte graha iako znam ljude koji ih siju jedne kraj drugih“, priča Dunja čiji lov na zrnje uvijek donosi neko iznenađenje.

U pravilu sa samooplodnim biljkama poput paradajza o tome ne trebate brinuti.

Metoda laganog otpuhivanja

Nekad se zna dogoditi da u vrtu ostavimo, na primjer, neku biljku iz porodice kupusnjača kako bismo dobili sjeme, ali ono odluči izaći iz svoje mahune baš u trenutku kad najmanje očekujemo. Tako nam ne preostaje drugo nego nadati se da će naći svoj put tamo gdje je palo.

Nakon što ste "ulovili“ sjeme bilo koje biljke svakako ga očistite pomoću sita i puhanja savjetuje Dunja.

"Metodom laganog otpuhivanja nečistoće se odvajaju od sjemenki koje su teže i to je najbolja metoda, ali zahtijeva i strpljenje i vrijeme. Fino sjednete uz vatricu i čistite sjeme!“, predlaže Dunja. Ova metoda nije za takozvano mokro poput onog od krastavaca, dinja, paradajza. To je ono koje oko sebe ima pulpu i poželjna je fermentacija koja će izdvojiti pulpu od sjemenke. Nakon nekoliko dana stajanja u čaši stvara se gornji sloj plijesni i sjemenke se lako isperu pod vodom i kasnije posuše.

Sve oko sjemenke može tokom skladištenja privući gljivice zato ga je važno očistiti i pohraniti. U banci sjemenja, pohranjeno je u tegle i čuva se na sobnoj temperaturi. U teglu ubacuju i silika gel kako bi izvukao moguću vlagu.

Sjeme s vremenom gubi klijavost

Može se čuvati i u frižideru, ako ga želite sačuvati od žižaka i moljaca, ali dobro je znati i koji mu je rok valjanosti. Kad ga uzimate po razmjenama ono nerijetko nema označeno vrijeme kad je skupljeno, ali to uvijek možete i pitati vlasnika.

Ujedno s vremenom gubi klijavost, a vrtlari često vole skupljati paketiće i čuvati ih. Najkraći rok, do dvije godine, ima sjeme iz porodica štitarki i lukova. Lepirnjače ili mahunarke klijave su oko tri godine, kupusnjače tri do četiri godine, tikvenjače tri godine, a lobodnjače četiri do pet godina. Najdužu vitalnost od šest do sedam godina ima sjeme biljaka iz porodice pomoćnica.

Premda, reći će Dunja, i sjemenju kojemu je istekao rok treba dati priliku i posijati negdje na vrtu bez prevelikih očekivanja.

Dvije metode kako provjeriti je li sjeme ispravno

Uvijek možete i prije sjetve ispitati klijavost o čemu smo već pisali.