Radovi u vrtu u maju: Vrijeme je za sjetvu i presadnju povrtnica

Ukoliko niste stigli obaviti sjetvu tokom aprila, nema panike jer se glavnina povrtnih kultura i cvijeća sije u maju. Temperature zraka i tla sada su puno povoljnije za klijanje sjemena, nicanje i rast biljaka, a zemlja je snabdjevena s dovoljno vlage. Ipak, treba biti na oprezu dok ne prođu "ledeni sveci" odnosno zadnja mogućnost pojave mraza koja je u našim krajevima 19. maja.

Ukoliko još niste, dobro isplanirajte vrt uzimajući u obzir odnose među biljkama, ali i na kojem su mjestu sađene prethodnih godina kako se ne bi ponavljalo isto mjesto sadnje/sjetve. To može dovesti do iscrpljivanja zemljišta, nagomilavanja štetnika i uzročnika bolesti. Preporuka je ne saditi pripadnike iste porodice na isto mjesto tijekom tri do četiri godine.

Evo tablice dobrih i loših komšija u vrtu

Sada sadimo presadnice paprike, ljutih paprika, cherry paradajza, paradajza, krastavca, dinje, lubenice, bamije, celera, tikvica.

Kaljenje presadnica

Ako niste stigli posijati paradajz i paprike, u maju se možete okušati i u njihovoj sjetvi direktno na otvorenom.

Kada prođe opasnost od mraza, posadite presadnice paradajza, paprike i patlidžana. Prije sadnje, presadnice je poželjno privikavati odnosno kaliti na vanjske uvjete. To možete učiniti na način da ih povremeno iznosite u vanjski prostor kako bi se prilagodile vanjskim temperaturama. Vodite računa i da ih ne sadite po vjetru jer on povećava transpiraciju i stres kod mladih biljaka.

Nastavlja se sa sjetvom na otvorenom graha za zrno, mahuna, krastavca, dinje, lubenice, kukuruza šećeraca, tikvica, tikve, ukrasnih tikvi, bamije, kikirikija, mrkve i peršina.

U ovom mjesecu sije se i sadi ljekovito i začinsko bilje: metvica, timijan, kadulja, estragon, bosiljak, ružmarin i druge vrste.

Od cvijeća možete saditi ljetnice poput kadifica, cinija, petunija, verbena, salvija i ukrasnog suncokreta.

Redovno zalijevanje i plijevljenje korova

Presađene biljke redovno (ali ne previše) zalijevajte, najbolje rano ujutro ili navečer, kako bi se što bolje primile. Također, redovno plijevite korov oko biljaka kako im ne bi oduzimao hranjiva i svjetlost. Poželjno je prihranjivati biljke organskim gnojivima ili kompostom kako bi se potaknuo zdrav rast.

Nakon presadnje, biljke možete malčirati kako bi štitili tlo od isušivanja, spriječili rast korova i poboljšali strukturu tla. Posebno je korisno oko paradajza, paprika i krastavaca.

Biljke koje rastu jako u visinu i daju teže plodove treba poduprijeti stoga postavite kolce ili mreže za paradajz, krastavce, grašak i grah kako bi se spriječilo poleganje i lomljenje stabljika.

Koprivino đubrivo odlično djeluje na biljke, a od nje se pravi i insekticid

Redovno pregledavajte listove i stabljike na znakove bolesti (plamenjača, pepelnica) ili prisutnost štetnika (lisne uši, puževi, krumpirova zlatica) jer je potrebno djelovati na vrijeme kako se ne bi proširilo na cijeli vrt. Po potrebi koristite prirodna sredstva za zaštitu poput pripravka od koprive, preslice ili bijelog luka.

Sukcesivnom sjetvom do stalne berbe

Pazite na mogućnost kasnih mrazova u prvoj polovini maja pa pripremite agril foliju za zaštitu osjetljivih biljaka.

Planirajte sukcesivnu sjetvu salate, rotkvice i špinata svakih 10-ak dana kako bi imali stalnu berbu.

Sada možete rasađivati salatu po vrtu, ali i druge biljke na gusto sijane (mrkva i cvekla), kako ne bi gušila jedna drugu te kako bi imale prostora razvijati se.

Ako ste ih sijali ranije, ovog mjeseca uživate u berbi mladog luka, bijelog luka, rotkvice, salate, špinata... Uskoro će dozrijeti i jagode. Njih redovno okopavajte, plijevite i rahlite, a kad počnu dozrijevati berite ih rano ujutro. Pokupite pritom i sve natrule plodove kako biste spriječili širenje bolesti.